Ljumović: Kultura stagnira, jača govor mržnje

On je kazao da je kulturnu i umjetničku scenu u prethodnoj godini obilježila stagnacija, tj. odsustvo kulturne politike.

“Kulturna politika definitivno je stavljena van značenja i potrebe kulturnog i umjetničkog sektora. Svjedoci smo stagnacije, neaktivnosti, ali i regresije, jer je zaustavljen razvoj kulturnog sistema. Kultura je u različitim nišama javne politike koja bi trebala da brine o normativnim određenjima, međunarodnoj kulturnoj saradnji, jačanju kulturnog sektora”, naveo je Ljumović.

Komentarišući reagovanje PEN Centra zbog dodjele nagrade “Miroslavljevo jevanđelje”Milutinu Mićoviću, kaže da te poruke očigledno ne dopiru do onih koji bi trebalo da ih čuju.

„Ne treba posmatrati odluku žirija ili bilo koju književnu nagradu izvan zone političkog uticaja, jer su nagrade bitan instrument kulturne politike. Na primjeru ove nagrade svjedočimo trendu unutar koga se formira sistem vrijednosti. U ovom djelu je to fašistička dimenzija odnosa prema jednom narodu i kulturi, matrica koja slijedi niz osporavanja crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta, a suština mnogih aktera na javnoj sceni je upravo to“, ističe Ljumović.

Vlada se, kako je naveo, apsolutno ne bavi tim pitanjima, i cijela stvar se zamagljuje u temu slobode stvaralaštva.

„Stavovi iznijeti u nagrađenoj knjizi daleko su od poželjnih politika djelovanja sistema, pojedinaca. Sve to ukazuje na odsustvo svih odgovornih javnih politika. Nagrada je samo dio mozaika u opštoj klimi aktera koji daleko od savremenosti kreiraju politike i našu stvarnost“, kazao je Ljumović.

Govoreći o svakodnevnim izlivima vulgarnosti i neprimjerenih komentara na račun javnih ličnosti, sa osvrtom na najsvježiji primjer uvreda člana Nacionalne komisije za UNESCO Jovana Markušana račun poslanice SDP-a Draginje Vuksanović Stanković, navodi da reakcija od dijela javnosti postoji, ali su to nosioci javnih politika, dio javnosti koja je plaćena da određene procese prati.

„Imamo hiperprodukciju govora mržnje. Svjedočimo apsurdu, s jedne strane priči o UNESCO-u koji počiva na kulturnoj raznolikosti, rodne ravnopravnosti, a s druge strane primjeru govora i stavova pomenutog člana. Markuš u kontinuitetu producira takve stavove. Oblik građanske nepristojnosti je njegov portfolio. Reakcije su prisutne, ali ih nemamo od zvaničnika koji bi trebalo da reaguju“, ukazuje Ljumović.

Prema njegovim riječima, to nije usamljeni incident, već orgijanje unutar društvenih mreža.

„Takav javni prostor se već dugo kontaminira, govor mržnje je vrlo frekventan. Propusnost interneta i društvenih mreža je nevjerovatna. Promovisanje civilizacijskih vrijednosti, sve što se suprotno tome može promovisati kao vrijednost jeste način borbe, kao i ukazivanje i vrlo direktno saopštavanje stavova koji iniciraju odgovornost takvih aktera. Bilo koji događaj takve vrste, uvijek sa vrati na to da se ne želi izgovoriti ime crnogorsko i da se crnogorski kulturni identitet banalizuje i koristi na jedan jako primitivan način“, jasan je Ljumović.

On je, komentarišući negativnu i huškačku retoriku koja dolazi od strane lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešeljai predstavnika predsjedništva BiH Milorada Dodika, kazao da Balkan kao bure baruta nastavlja određeni ciklični period u istoriji.

„Svjedočimo novom krugu otvaranja tema na dobro poznat način. Uvijek je ugrožena BiH kao kompleksno multikulturalno društvo i koliko su ti odnosi krhki i zavise od političke elite, koja olako koristi riječ rat. Sa druge strane, imamo međunarodnu zajednicu koja se čini nemoćno i na čudan način posmatra razvoj društava na Balkanu“, navodi Ljumović.

Kaže da se 2022. godine sa različitih adresa i u različitim analizama i koristi riječ rat.

„Možemo pitati sebe pojedinačno da li je to zaista nešto što želimo i što bi bilo moguće nakon svježih slika krvavog raspada Jugoslavije devedesetih. Nevjerovatno je da, uprkso svemu tome, postoje političari koji akumuliraju tu vrstu intenziteta javnosti. Da smo zasita imali suočavanje sa prošlošću i odgovorne politike, ličnosti poput Šešelja ne bi imale nikakav pristup medijima“, kazao je Ljumović.

Ističe da na prostoru Balkana nije došlo do suočavanja sa prošlošću.

„Nacionalistička nit nikako da se prekine i da se uspostavi prevaga onih procesa koji promovišu savremene evropske vrijednosti, a dobar dio njih je utemeljen na suočavanju sa prošlošću i kulturi sjećanja i pamćenja koja je jačala zajednice i uticala na njihov razvoj. Nasuprot tome, imamo sliku Balkana gdje imamo i dalje primjere nacionalizama, fašizama, govora mržnje, incidentnih sukoba koji Balkan i dalje čine nesigurnom zonom“, naveo je Ljumović.