Zakon o javno-privatnom partnerstvu (JPP) u primjeni je od jula 2020. godine, a po ovom principu je u Crnoj Gori započet samo jedan projekat. Riječ o izgradnji, rekonstrukciji i upravljanju hotelom „Lokanda“ na Cetinju za koji je Prijestonica objavila tender za izbor privatnog partnera – odgovorili su Pobjedi iz Ministarstva finansija (MF) na pitanje koliko projekata je na ovaj način realizovano u protekle četiri i po godine.
Ovaj projekat, kako su kazali, podrazumijeva izgradnju hotela sa podzemnom garažom i uređenjem Trga umjetnika, a od velike je važnosti što se na sistemski način pristupa očuvanju kulturnog bogatstva Cetinja, prvog hotela koji je građen u Crnoj Gori. Iz MF dodaju da osim ovog, postoji još nekoliko projekata koji su u razmatranju i u fazi pripreme projektne dokumentacije te da ima interesovanja za ovu vrstu partnerstva kod nas.
4- Pored svog kulturno-istorijskog značaja, izgradnjom hotela „Lokanda“ u istom prvobitnom izdanju sa 30 soba, unaprijediće se turistički i smještajni kapaciteti u gradu i stvoriti uslovi za otvaranje novih radnih mjesta. Projekat obuhvata i izgradnju podzemne garaže sa 130 novih parking mjesta u samom centru grada. Nacrtom ugovora o JPP je predviđeno 30 mjeseci za realizaciju projekta. Šest mjeseci predviđeno je za izradu projektne i tehničke dokumentacije, a nakon pribavljanja svih saglasnosti na projektnu i tehničku dokumentaciju predviđena su 24 mjeseca za izgradnju. Javno otvaranje ponuda je okončano 26. decembra, postoji interesovanje nekoliko investitora od kojih se očekuje da do zaključenja roka dostave svoje ponude – kazali su iz MF.
Rezultati Imajući u vidu da je zakon u primjeni od 2020. godine te da od tada imamo samo jedan administrativno započet projekat, ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje da zakon nije dao željene rezultate i da se očekivalo mnogo više.
- JPP su jedan od boljih vidova saradnje koji obezbjeđuju dugoročnost i konkurentnost, a država zajedno sa privatnim sektorom valorizuje određene oblasti koje ne može sama da finansira – kazao je Mulešković.
Ipak, dodaje, veliki problem je sa administracijom i procedurama, te i dalje nedovoljnim povjerenjem investitora. Ocjenjuje da država nije dovoljno promovisala ovaj koncept ulaganja, dodajući da bi bilo dobro da nađe način da se više približi privrednicima. Iako je prošlogodišnje istraživanje Savjeta stranih investitora o investicionoj klimi u Crnoj Gori pokazalo blagi rast indeksa koji mjeri nivo razvijenosti propisa o JPP na 5,3, istovremeno je ukazalo i da su problemi u ovoj oblasti i dalje ozbiljni.
- Kao faktor koji najviše utiče na ocjenu stanja indeksa propisa o JPP, najnižu ocjenu od 4,6 dobila je dostupnost poziva za privatno-javna partnerstva. Procedure koje se odnose na JPP ocijenjene su nešto višom ocjenom od 4,7. Ispitanici su ocjenu od 5,5 dali regulatornom okviru u za ovu oblast – navodi se u Bijeloj knjizi koju je Savjet objavio za 2024. godinu.
Članice Savjeta su u istraživanju ukazale da su procedure za JPP „veoma komplikovane i opterećujuće“, da je ograničen broj poziva za angažovanje, te da se zbog značajne netransparentnosti cijelog procesa, otvara mogućnost za korupciju i umanjuje atraktivnost ovog modela. Osim toga, kako su ukazali strani investitori u Crnoj Gori, digitalni servisi nijesu dovoljno razvijeni, a često kršenje ugovora od strane institucija ukazuje na njihov pasivan pristup i dodatno smanjuje vidljivost i atraktivnost poziva.
Zakon
Iz MF navode da je politika JPP usklađena sa regulativom EU te da, iako je okvir nov, praksa je postojeća, imajući u vidu da je postojalo više ugovora baziranih na ovom modelu. Dodaju da od početka primjene rade na prevazilaženju jaza od donošenja propisa do izrade novih projekata i daljeg razvoja kroz edukaciju i privatnog i javnog sektora. Ipak, ocjenjuju da najveću mogućnost za ovakve projekte imaju lokalne samouprave.
- Lokalne samouprave imaju prostora da, kroz ovaj propis, budu najznačajniji naručioci kapitalnih projekata po ovom modelu. A navedeno se može ostvariti kreiranjem preduslova da donosioci odluka jasno predoče povoljnost javnih usluga kroz projekte JPP, imajući u vidu da iz budžeta na godišnjem nivou nije moguće obezbijediti realizaciju brojnih projekata kroz direktno finasiranje. Dodatno je otežano finansiranje brojnih javnih funkcija, koje tradicionalno pružaju organi lokalnih i državnih vlasti. Za nas je ključna odrednica benefit projekata javno-privatnog partnerstva, u dijelu koji se odnosi na prenošenje ekspertize privatnog sektora u realizaciji, efikasnosti i ekonomičnosti – navode iz MF.
Privlačenje investicija Na pitanje Pobjede kako stimulišu investitore da se uđu u partnerstvo sa državom, navode da to rade kreiranjem novih zakona koji stvaraju kvalitetan poslovni ambijent te da sa svih nivoa MF pokazuju da su spremni za dugoročne partnerske ugovore.
- MF je koncipiralo Nacrt zakona o strateškim investicijama kojim se pokušava napraviti novi pristup strateškim investitorima u Crnoj Gori i njihovim idejama. Dalje, promocijom investicionog potencijala države Crne Gore, kao i edukacijom zainteresovanih strana, kreiramo preduslove za rast novih investicionih poduhvata. Na taj način se najbolje može ukazati na sve prednosti koje može obezbijediti ovaj model finansiranja i približiti sve prednosti koje je moguće ostvariti za ekonomski razvoj i prosperitet Crne Gore – kazali su iz MF dodajući da je budžetom planirana podrška izradi projektne dokumentacije za kapitalne investicije koju će moći da koriste opštine i ministarstva.
Sektori Iz MF navode da praksa u EU govori da se JPP mogu primjenjivati u gotovo svim oblastima, od pružanja komunalnih usluga do velikih saobraćajnih infrastrukturnih projekata.
- Gledajući kroz najčešće zahtjeve i potrebe lokalnih samouprava smatramo da bi pored izgradnje velikih projekata u sektoru saobraćaja, gdje dominira aerodromska infrastruktura, najpogodnija primjena bila u oblasti upravljanja otpadom, sektoru energetike i izgradnji sportske i turističke infrastrukture – ocjenjuju iz MF dodajući da ovakva partnerstva umrežavaju snagu autoriteta javnih institucija i ekspertize i efikasnosti privatnog sektora. Ipak, ukazuju da se Crna Gora odlučila za ubrzani razvoj kroz direktnu izgradnju velikih saobraćajnica koristeći mogućnost povoljnijeg kreditiranja i bespovratna sredstva iz pretpristupnih EU fondova.
- Kako je i predviđeno Prijedlogom zakona o budžetu za 2025. godinu, cilj je da koristimo ovu fiskalnu godinu za pripremu neophodne projektne dokumentacije za sve strateški važne putne pravce, što daje osnov za razmatranje i opciono nekih drugih modela realizacije, pored direktnog finasiranja izgradnje – navode iz MF.
