„Narasli smo s 20 država članica prije sto godina na 196 danas”, rekao je za AFP Jurgen Stok, generalni sekretar agencije sa sjedištem u Lionu, prenosi Hina.
Svojim poznatim crvenim potjernicama Interpol „osigurava da za kriminalce nema sigurnog utočišta, bilo u fizičkom svijetu ili online”, rekao je 64-godišnji Njemac.
Ali organizacija je morala pojačati kontrole nakon što su zloupotrebe tih potjernica izazvale kritike.
Mafija i tetovaže
Kao globalni centar za razmjenu informacija, Interpol pomaže državama članicama da „povežu konce preko kontinenata identificirajući i locirajući kriminalce”, objasnio je Stok.
Interpolova baza podataka ima 125 miliona policijskih dosjea i gotovo 16 miliona pretraga na dan.
Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, koji je uhvaćen 2008. nakon gotovo 13 godina provedenih u bijegu, i francuski serijski ubicaČarls Sobhraj neki su od najspektakularnijih Interpolovih ulova.
Globalno policijsko tijelo pomoglo je zadnjih godina i Italiji u suzbijanju najbogatije i najmoćnije mafije‘Ndranghete.
Strože kontrole
Bez obzira na uspješnost, Interpolov sistem crvenih potjernica često je meta optužbi da ga države članice zloupotrebljavaju kako bi ušle u trag političkim disidentima.
Nedugo nakon što je preuzeo dužnost 2014., Stok je odlučio riješiti taj problem osnovavši tim s četrdesetak stručnjaka za provjeru potjernica prije njihove objave.
Godine 2022., samo 1465 potjernica bilo je odbačeno ili poništeno prije objave, u odnosu prema gotovo 70.000 valjanih.
„Ako je slučaj pretežno politički ili ima vojnu ili vjersku komponentu, Interpol se izuzima iz toga i to jako ozbiljno shvaćamo”, rekao je.
Štaviše, Interpol je uveo „novu politiku za izbjeglice” kako bi se zaštitilo one kojima je odobren izbjeglički status.
Nedostatno finansiranje
Međutim, greške se događaju jer ne postoji „globalno prihvaćena definicija terorizma”, priznao je Stok.
Francuski novinar Matju Martiniere, koji je nedavno objavio temeljnu istragu o Interpolu s njemačkim kolegom Robertom Šmitom, rekao je za AFP da se „situacija poboljšala, ali više od stotinu nedužnih ljudi ipak prođe kroz mrežu svake godine i mogu biti izručeni i tada zatočeni”.
Velik problem s kojim je Interpol suočen je „manjak ljudskih resursa i nedostatno finansiranje”.
Izbor emiratskog generala Ahmeda Nasera al-Raisija, koji je pod istragom u Francuskoj zbog saučešništva u mučenju, za predsjednika Interpola 2021. takođe je izazvao zabrinutost.
Knjiga novinara, objavljena u oktobru, takođe se bavi razdobljem kada su nacisti preuzeli kontrolu nad organizacijom nakon aneksije Hitlerove rodne Austrije.
Tadašnji predsjednik Interpola, Austrijanac Ernst Kaltenbruner, osuđen je na smrt u Nurnbergu i pogubljen 1946.
Sve do ove godine, imena Interpolovih nacističkih predsjednika nisu se spominjala na internetskoj stranici organizacije kako bi se prikrilapovijest, rekao je Martiniere.
Stok je rekao da je to nenamjerni previd i to je u međuvremenu ispravljeno.
