Svjedoci smo da se ICT industrija posljednjih godina razvija veoma brzo i da postaje sve važniji faktor u nacionalnim ekonomijama. Tako je i u regionu. Nedavno smo čitali o dostignućima ovog sektora u Srbiji, koji dostiže izvoz u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi dolara (softver), prodaju firmi za iznose od po nekoliko desetina ili stotina miliona eura…
U Hrvatskoj je trend da će IT ubrzo po prihodima dostići turizam. Gotovo najmanji razvoj ove industrije bilježi se u Crnoj Gori (možda statistika pokaže malo optimističnije rezultate zbog učešća telekomunikacionih firmi i trgovine hardverom ili softverom), ako govorimo o razvoju i inovacijama.
Razloge za ovakvo stanje treba tražiti na više adresa, počevši od sektora obrazovanja koji nema strategiju stvaranja kada koji je neophodan ovoj industriji, već samo programe prilagođavanja, dokvalifikacije, prekvalifikacije i sl. To nije dobro, jer se fundamentalne vještine zaobilaze.
Država (Vlada) je godinama imala ministarstvo za informaciono društvo, ali doprinosi razvoju IT industrije su potpuno izostali. Mučno je i elaborirati koje je aktivnosti sprovodilo ministarstvo koje je po logici stvari trebalo da radi na razvoju domaće IT industrije, a ne inostrane (nadam se da su nam zemlje iz regiona makar zahvalne na tome).
Najveći doprinos ovoj industriji došao je kroz inovativne projekte ministarstva nauke i pretpristupnih IPA fondova. Ipak, to su veoma mala sredstva za bilo kakav ozbiljniji razvoj, ali za početak nekog razvoja, razradu ideje su korisni.
Dodatni razlozi određene stagnacije IT sektora u Crnoj Gori su nezainteresovanost privrede, nepovjerenje u domaću pamet i sl. Dok je sa druge strane teško biti konkurentan na tržištu ukoliko se ne prate međunarodni trendovi proizvodnje ili usluga.
Zajedno sa timom kolega, stručnjaka iz oblasti informacinih tehnologija i elektronike, već duže od dvije godine radim na razvoju inovativnih rješenja koja će biti dostupna crnogorskom i međunarodnom tržištu. Finansiranje kompeltnog razvoja u prethodnom periodu je vršeno iz sopstvenih sredstava.
Uloženo je mnogo energije, entuzijazma i sredstava. Ali sve je to zanemarljivo naspram zadovoljstva koje donosi gotovo rješenje koje nekom rješava problem, i koje će postati crnogorski proizvod za globalno tržište. Do kraja godine će biti predstavljena četiri rješenja. Predstavljaćemo vam koncepte i izvještaje sa terena kod korisnika.
Nadam se da će svi akteri koji na posredan ili neposredan način utiču ili mogu uticati na razvoj crogorske pameti to i da učine, jer je to najvrednije što mogu uraditi. Da naredne godine budu prepoznatljive po inovativnim rješenjima na kojima će pisati Made in Montenegro.
* * * * *
Autor je PhD informacionih tehnologija sa Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije
