Umjesto konačnog formiranja manjinske Vlade, nakon izbora u Beranama i Ulcinju stvari su se dodatno zakomplikovale ostvarenim rezultatima, što je rezultiralo dodatnim uslovima.
“Nisam siguran kako će se situacija razvijati. SNP je bio planiran kao konstituent nove Vlade, ali vidimo da pojedine stranke odbijaju dogovor o vlasti na lokalnom nivou ako oni podrže koncept manjinske vlade”, dodao je on.
S obzirom da će biti ponovljenih glasanja na pojedinim izbornim mjestima u Ulcinju, on podsjeća na manipulisanje takvim situacijama te kao primjer navodi Nikšić i ističe da je realna opasnost da se to dogodi i ovog puta.
Kako je kazao, zabrinjava ćutanje državnih organa i, naročito, NVO sektora na moguće zloupotrebe policije tokom izbornog dana.
“To je možda i najveći problem savremenog crnogorskog društva: da iznova dopušta neke scenarije, oprašta propuste i pravi iste greške. Politika koja se vodi – i vodila se – u Crnoj Gori dokazuje da su građani stavljeni u drugi plan, a njeni ciljevi su uvijek korist pojedinaca od ličnih i uskopartijskih privilegija”, ističe on.
Sve što se događa i što će se događati narednih nekoliko godina po njemu je posljedica grešaka iz prethodnog perioda. Podsjeća da to neće prestati proglašenjem nove vlade, a da građani u svemu tome najviše gube.
Marković s rezervom uzima jučerašnje informacije o mogućem dogovoru Ukrajine i Rusije tokom mirovnih pregovora u Istanbulu.
“Ne bih vjerovao na riječ majstorima propagande, a svi znamo da predsjednik Rusije Vladimir Putin i njegov medijski tim upravo to rade. Posljedice osjećamo i na ovim prostorima. Vjerujem da nije spreman da pokaže svijetu da pristaje na povlačenje i da prizna svoj fijasko vojnom invazijom na susjednu zemlju”, dodao je on.
Kada je riječ o, kako ih naziva, “pseudomedijskim kućama” koje djeluju u Crnoj Gori, kaže da veliko korišćenje medija u propagande svrhe predstavlja problem kome “suptilno treba pristupiti”. Ni ovdje se ne može brzo stići do rezultata, a da bi takvi mediji bili marginalizovanim smatra neophodnim i detaljno istraživanje.
“Poluge moći onih koji obnašaju važne funkcije u državi su tijesno povezane s tim medijima. Doalzimo u paradoksalnu situaciju da nam upravo ljudi koji rade u takvim propagandnim glasilima u zemlji otvaraju debate o propagandi. Problem je i strani uticaj, ali i stručnost određenih medija i širi motiv njihovog rada”, potcrtava Marković.
Navodi i da su mediji “izuzetno opasno sredstvo” u aktulenom društvu, a efekti takve propagande vide se u oblikovanju mišljenja građana u proteklom periodu. Kao primjer navodi i prelomne događaje poput masovne smjene direktora škola u Crnoj Gori. Uz podsjećanje da je prosvjeta ranjiva oblast, ističe da su mlađi sada više izloženi političkoj propagandi i to je potrebno što prije riješiti.
“Politički lideri danas postavljaju trendove, postaju uzori mladima. U javnim nastupima bjesne, koriste pretjeranu ekspresiju i leksiku, pa mladom umu djeluje kao da je sve dopušteno”, kazao je on i dodao da to utiče na pogrešno formiranje vrjednosnog sistema.