"Malo je reći da to ne može biti dalje od istine", ocijenio je Martinović.
Bjelanović je, podsjetimo, tezu o ulozi Jugoslovenske kinoteke prvo iznio u Jutarnjem programu TV Budva, a potom za Pobjedu pojasnio da je ova beogradska ustanova odradila lavovski dio posla i uputila prvog direktora Kinoteke Gojka Kastratovića u sve tajne tehničkog i organizacionog posla, jer on o tome „nije imao baš pretjerano blage veze“. Dodao je i da mu je o svemu tome pričao i sam Gojko Kastratović. Potom je reagovala ćerka Gojka Kastratovića – Marija Đurić, ističući da je riječ o „podmetanju riječi preminuloj osobi“, nakon čega je Bjelanović poslao odgovor u kojem je dodatno pokušao da argumentuje svoje stavove.
FALSIFIKAT
Odbacujući izrečene stavove Bjelanovića kao neistinite, Martinović u reagovanju podsjeća kako je aktuelni direktor Kinoteke za TV Budva potkrijepio svoju tezu u ulozi Jugoslovenske kinoteke.
"I kao da to nije dovoljno, uslijedilo je i pojašnjenje. Slijedi citat: „Mi vraćamo taj istorijski dug. Ipak treba da se zna ko je osnovao Crnogorsku kinoteku i kome treba da zahvalimo na nivou koji je ona danas postigla“. Time je saopštena ne samo „istorijska“ neistina i falsifikat već je, kada bi to suštinski bilo moguće, osporen rad svih nas koji smo dali sve što smo mogli da organizujemo i unaprijedimo rad ove institucije važne za kulturu svake zemlje. Nije ovo ozbiljan povod za rekapitulaciju: ipak, uzimajući u obzir našu poslovičnu zaboravnost, treba podsjetiti da smo u godini u kojoj je i Kinoteka došla pod partijsko-crkveni udar, bili nosioci evropskog projekta vrijednog dva naša godišnja budžeta, da je film koji smo restaurisali baš u saradnji sa Jugoslovenskom kinotekom uvršten u program najprestižnijeg filmskog festivala u Kanu i da smo bili među kinotekama koje su najdalje odmakle u primjeni savremenih standarda katalogizacije koje propisuje Međunarodna federacija filmskih arhiva (FIAF). U programima u novoj zgradi učestvovali su i stvaraoci poput: Lordana Zafranovića, Gorana Markovića, Rajka Grlića, Srdana Golubovića... Taj rezultat bio je nastavak kontinuiranog razvoja Kinoteke", kazao je Martinović.
9On je podsjetio da su prve aktivnosti na osnivanju Crnogorske kinoteke, preko Udruženja filmskih radnika, započeli još 80-ih godina Veljko Mandić i Slavko Vađon.
"Veljko se nedugo potom razbolio, u društvu su se desili tektonski poremećaji a počeo je i buran raspad zajedničke države, pa do realizacije ove ideje tada nije došlo. Uspjeće u tome, nakon dvogodišnje borbe – posvećen kakav je bio – Gojko Kastratović 2000. godine, doslovno dišući za vratom onima koji su donosili odluke. Nije u tome bilo nikakve pomoći sa strane, naročito ne od tadašnjeg Beograda. Razumije se, tokom dvadeset i dvije godine postojanja, kroz Kinoteku su prošla mnoga lica koja su dala doprinos našem kvalitetnijem radu. Takav je bio slučaj i sa pojedinim kolegama iz Jugoslovenske kinoteke, ali i iz Francuske, Danske, Finske, Velike Britanije i dr. Uglavnom su to bili angažmani uz određenu naknadu, što ne umanjuje našu zahvalnost svakom od njih", rekao je Martinović.
OTVORENA PITANJA
Kada je u pitanju Jugoslovenska kinoteka, prema riječima Martinovića, trudili su se da uspostave dobru komunikaciju i saradnju, što nije uvijek išlo glatko.
"Postojala su i postoje između naše dvije kuće i otvorena pitanja (kojima sada ne treba zamarati čitaoce), od kojih smo neka riješili, a neka treba rješavati. Skrenuću pažnju samo na jedno: čudi da sadašnji direktor Crnogorske kinoteke nije ni postavio pitanje preuzimanja negativa Lovćen filma, Filmskog studija Titograd i Zeta filma, koji se još nalaze u Beogradu, premda su se sada stekli uslovi da se oni čuvaju u našem arhivu. Pretpostavljam da se, kao i u slučaju navedenih istupa, radi o temeljnom nepoznavanju stvari, a ne o nemaru prema našem filmskom nasljeđu. A možda se G. Bjelanović oslonio na tezu da je Jugoslovenska kinoteka naša matična kuća, pa što bismo ih onda i preuzimali?", kazao je Martinović.
Ne bi, kako je rekao, ovaj ispad zavređivao bilo kakvu pažnju, da ga je učinio izvjesni građanin Bjelanović.
"Problem je kada tako nešto izjavi i napiše direktor ove državne ustanove. Doduše, u kontekstu crnogorskih političkih prilika, ali i stanja u kulturi, to možda i nije iznenađenje", rekao Martinović.
