Stoga je Institut, Vladi na usvajanje dostavio prijedlog da se usvoji Strategija informacione pismenosti sa pratećim Akcionim planom za 2021. godinu
Prijedlog se, kako ističu, uklapa u četvrti prioritet iz koncepta Programa „Obrazovanje i društvo zasnovano na znanju“
- Ta okolnost je mlade koji pohađaju gimnazije stavila u privilegovan položaj, iako je u XXI vijeku neophodnost za svu djecu i mlade da prepoznaju opasnosti koje dolaze sa digitalnih platformi i da ovladaju vještinama kritičkog promišljanja, što nudi koncept medijsko-informacione pismenosti - ukazuju iz IMCG-a.
Oni navode da problemi modernog doba koji ostavljaju ozbiljne posljedice na ukupno stanje u društvu su kampanje laži, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih i štetnih sadržaja, kojim obiluju medijske platforme. To, kako navode, vrlo često ugrožava demokratska društva.
- Sami smo svjedoci polarizacije u društvu kojima doprinose pad profesionalnih standarda i društvene mreže. Od 32 hiljade srednjoškolaca, čak 22 hiljade nemaju mogućnost da steknu vještine važne za ravnopravno učešće na tržištu rada, za učešće u demokratskim procesima i stvaranje otpornosti u odnosu na npr. dezinformacije, propagandu i manipulacije. Ovakvo okruženje je poseban problem za mlade, koji prema relevantnim domaćim i svjetskim istraživanjima provode i do 9 časova dnevno na raznim medijskim platformama. - navode iz Instituta za medije.
Zato je, kako ističu, medijska pismenost danas minimum opšteg obrazovanja - kao i klasična pismenost.
- Pripreme za uvođenje ovog predmeta su sprovođene intenzivno. Nastavni plan i program za ovaj predmet već postoji, a u prethodnom periodu je obuku skoro tri stotine nastavnika osnovnih i srednjih škola. Održane su brojne radionice na ovu temu uz podršku Evropske unije, SAD i Velike Britanije i drugih donatora i sa tom praksom je nastavljeno. Uvođenje predmeta Medijska i informaciona pismenost u sve škole u Crnoj Gori bio bi sistemski odgovor države na ozbiljan društveni problem koji se ne smije zanemarivati. Naša stručna procjena je da su već stvorene pretpostavke za realizaciju ove inicijative u školskoj 2021/22. godini. Za to je dovoljna samo odluka Ministarstva prosvjete i Vlade Crne Gore.
Da bi njegovo uvođenje dalo pune efekte za unaprjeđenje stanja u društvu, iz Instituta ukazuju, da ono mora biti praćeno usvajanjem sveobuhvatne Strategije čiji nosioci treba da budu Ministarstvo prosvjete, kulture, nauke i sporta i Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
- Strategija i prateći Akcioni plan bi uključili i druge relevantne institucije, kao što su Ministarstvo pravde (iz perspektive inkluzije i borbe protiv govora mržnje i kriminaliteta), Ministarstvo unutrašnjih poslova (s ciljem sprečavanja nasilne radikalizacije i ekstremizama), Centar za bezbjednost na internetu, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, civilno društvo, itd. Ova inicijativa mora da obuhvati i Univerzitet, medije, roditelje i roditeljska udruženja, manjinske i grupe sa posebnim potrebama, biblioteke, lokalne samouprave, Agenciju za elektronske medije (AEM), itd, zbog čega je važno da se Vlada Crne Gore postavi na čelo ove inicijative - navodi se u saopštenju.
Prethodna vlast, prema njihim tvrdnjama, nije učinila pokazala dovoljno razumijevanja za ovu problematiku, te očekuju hitnu reakciju Vlade koja će biti u korak sa vremenom.