Međunarodni dan Frankofonije obilježava se 20. marta, a u mnogim zemljama događaj je u okviru Sedmice Frankofonije, koja obično traje od 17. do 25. marta. Frankofonija je naziv koji se koristi za sve zemalje i ljude koji dijele francuski kao zajednički jezik. Dan svake godine organizuje Međunarodna organizacija La Francophonie koja se bavi promocijom francuskog jezika.
Ovaj dan je idealna prilika da se okrenemo francuskoj kulturi – francuskim filmovima, muzici, knjigama. Događaji širom svijeta najčešće budu upotpunjeni i francuskom likovnom umjetnošću, učešću u radionicama pisanja i otkrivanju tradicionalnih jela iz zemalja francuskog govornog područja.
Korisnici društvenih mreža dijele objave pod oznakom #mon20mars (moj 20. mart) kako bi pokazali na koji način obilježavaju ovaj dan, bilo da su organizatori ili posjetioci manifestacija. Prošle godine je dan obilježen u nešto drugačijim uslovima zbog pandemije, nakon što je uveden le confinement (da ne kažemo lockdown), pa su se dešavanja odvijala en ligne (da ne kažemo online).
Ovaj dan služi da se o francuskom jeziku govori s posebnom pažnjom, podsjećajući na značaj koji ima u diplomatiji i međunarodnim organizacijama, gdje je pored engleskog zvanični jezik.
Naravno, organizacija La Francophonie takođe zagovara univerzalne vrijednosti kao što su sloboda, raznorodnost, jednakost i solidarnost među ljudima. Njeni prioriteti uključuju pravo na obrazovanje za sve i održivi razvoj. Ukupno više od 280 miliona ljudi koristi jezik i ovaj broj će nastaviti da raste.
Regioni i zemlje francuskog govornog područja uključuju Kvebek, Mali, Belgiju, Liban, Madagaskar i Švajcarsku.
Iako je tek treći po broju govornika među romanskim jezicima, budući da više ljudi govori španski i portugalski, francuski jezik je i dalje geopolitički gledano najvažniji romanski jezik. Dok je još u XIX vijeku uživao status glavnog svjetskog jezika, tokom XX vijeka francuski je drastično izgubio na značaju, do nivoa da se često svodi samo na jezik kulture i diplomatije. Međutim, osnivanjem i djelovanjem Međunarodne organizacije Frankofonije promoviše se značaj francuskog jezika, a sve veći broj ljudi u svijetu odlučuje se da ga uči.
Međunarodna organizacija Frankofonija (franc. l'Organisation internationale de la Francophonie) predstavlja skup država, zemalja i regiona koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Frankofonija je izraz kojeg je 1880. skovao francuski geograf Onezim Rekli, kako bi označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.
Frankofoniju čine 53 države članice, dvije (Kipar, Gana) pridružene zemlje i trinaest zemalja (Jermenija, Austrija, Hrvatska, Gruzija, Mađarska, Litvanija, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Srbija, Ukrajina i Mozambik) posmatrača na samitima ove organizacije. U svakoj od ovih zemalja francuski jezik se koristi bar u minimalnoj mjeri.
Moderna Frankofonija je stvorena 1970. Njen moto je jednakost, komplementarnost i solidarnost (égalité, complémentarité, solidarité). U početku, Frankofonija je bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se priča francuski, dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje članice sarađuju na polju kulture, nauke, ekonomije, pravde i mira. Sa ostalim organizacijama kao što je UNESCO, Frankofonija radi na razvijanju lingvistike i kulture u eri globalizma.
Program svih današnjih dešavanja dostupan je na zvaničnoj stranici 20mars.francophonie.org.
