Pčelari ističu da je naplata obeštećenja praktično nemoguća

Medvjedi u Pljevljima upadaju u pčelinjake i lome košnice: "Mnogo ih je i stalno silaze u selo"

Pčelari iz udaljenih pljevaljskih sela tvrde da nijesu u stanju da zaštite svoje pčelinjake od upada medvjeda, te da nijesu ni u prilici da ispune uslove koji bi im omogućili naplatu štete.

Ilustracija Foto: Pixabay
Ilustracija
Portal AnalitikaIzvor

Pljevaljski pčelar Vukman Knežević iz sela Vaškovo kaže da već godinama trpi ozbiljnu štetu od medvjeda koji svako malo upadaju u njegov pčelinjak pored kuće, lome košnice i uništavaju pčele i da zbog svega toga ozbiljno razmišlja da odustane od pčelarenja, piše Dan.

– Oluja i nevrijeme su mi 2009. godine nanijeli ozbiljnu štetu, ali najteže je pčelinjak zaštiti od medvjeda. Prije mjesec i po medvjed mi je uništio osam pčelinjih društava. Štete su naravno bile i prethodnih godina ali u manjem obimu, osim 2016. godine kada su medvjedi uništili pet košnica – priča Knežević i objašnjava da se selo Vaškovo nalazi u Nacionalnom parku Durmitor i da je njegov pčelinjak tačno na putu prema kanjonu rijeke Tare, te da je očigledno da se ovaj prostor posebno dopada medvjedima koji su se, kako tvrdi, znatno namnožili.

– Medvjeda ima mnogo i oni stalno silaze u selo i napadaju pčelinjake. Sa druge strane, nije moguće naplatiti obeštećenje jer su uslovi, koje je potrebno ispuniti da bi se naplatila šteta, preoštri i praktično ih je nemoguće ispuniti – žali se Knežević i dodaje da su pčelari nemoćni i da su ostavljeni bez ičije zaštite.

o-1979160-1024

– Pod ovim uslovima neophodan je stalni nadzor pčelinjaka, a to znači da bi pčelari morali čuvati svoje pčelinjake kao što čobanin čuva stado ovaca. Električna čobanica daje dobre rezultate ali ona nije dovoljno efikasna u udaljenim selima – kaže Knežević i ističe da je on postavio električnu čobanicu koja mu je u nekoliko navrata zaštitila pčelinjak od medvjeda ali je prbolem što, pogotovo u udaljenijim selima, često i po nekoliko dana nema struje pa je u tom slučaju električna čobanica beskorisna. Medvjedi, kako navodi, kao da znaju da nema struje i upadaju u pčelinjake i prave štetu.

– Kada dođe proljeće biće još teže, zato apelujem na nadležne da ovaj period treba iskoristiti da se preduzmu konkretne mjere i pruži adekvatna pomoć pčelarima kako bi zaštitili svoje košnice od medvjeda – poručuje Knežević.

Inače, u Crnoj Gori zabilježen je trend porasta populacije medvjeda.

– Analizirajući dostavljena brojna stanja ove vrste divljači, od strane korisnika lovišta u poslednjih 10 godina (od 2014. do 2024. godine), može se konstatovati blago pozitivan trend rasta populacije, i da medvjeda na prostoru Crne Gore ima oko 430 jedinki, Područja nacionalnih parkova Durmitor i Prokletije mogu se smatrati područjima stalnog prisustva mrkog medvjeda uz registrovanje reprodukcije, dok se Biogradska gora zbog svoje veličine može smatrati dijelom značajnog staništa u kojem je medvjed prisutan, ali gdje reprodukcija nije još uvijek zabilježena – napominje se u dokumentu Ministarstva poljoprivrede iz juna prošle godine.

Tokom 2023. godine medvjedi su na prostoru pljevaljske opštine pričinili štetu u 28 pčelinjaka, uništavali su košnice, ali i stabla voća koja su se nalazila u neposrednoj blizini. Što se dešavalo tokom prošle godine još nema zvaničnih podataka, ali se zna da su medvjedi napadali i na stada ovaca, ali i na krupnu stoku. Podsjetićemo da su sredinom decembra prošle godine mještani sela Jugovo obavijestili Centar bezbjednosti Pljevlja da je u bunar upao medvjed i udavio se. Pošto je medvjed izvučen iz bunara, u skladu sa zakonskim propisima zakopan je na komunalnoj deponiji na Jagnjilu, piše Dan.

Portal Analitika