Međunarodni je dan žena i djevojaka u nauci, a prema informaciji koju je iznijelo Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, prije dvije godine Crna Gora je 8.u Evropi po broju žena u nauci.
To su posljednji podaci sa kojima se raspolaže vezano za rodnu ravnopravnost u nauci i taj podatak govori da Crna Gora ne zaostaje za evropskim trendovima, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E,direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović.
“Prema posljednjim UNESCO-vim istraživanjama i statistici, imamo podatak da skoro 50 posto žena u Crnoj Gori se nalazi na tim istraživačkim pozicijama. Međutim, ove brojke ne govore puno, s obzirom da na osnovu njih nemamo evidenciju kakav je položaj žena u nauci, kako su im dostupna finansiranja, koliko se njih zaista nalazi na tim nekim rukovodećim pozicijama u nauci, u međunarodnim projektima i slično. Informacije sa kojima mi trenutno raspolažemo jesu da su žene u nauci zastupljene baš dominantno u društveno humanističkim naukama, međutim, kad govorimo o onim čuvenim stem oblastima, gdje imamo inženjerstvo, matematiku, tehnologiju i slično, da je ta zastupljenost značajno manja. Ono što težimo u Ministarstvu sve vrijeme jeste da ih osnažimo da se bave naukom i da stvorimo jednake uslove kako za žene, tako i za muškarce, da ih podržimo da se bave ovom djelatnošću”, rekla je Melović.
Izazovi za žene koje se bave naukom, smatra Melović, nijesu karateristični samo za Crnu Goru već je takva slika i na globalnom nivou, a ono sa čim se sve žene u nauci susreću su, kako tvrdi, rodni stereotipi i predrasude.
“Još uvijek smo u takvom društvu da postoje muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci i ona se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologijei slično. To može u ranoj fazi demotivisati djevojčice da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti”, istakla je Melović.
Balans između porodičnog života i profesije, objašnjava Melović, je izazov sa kojima se susreću žene u nauci iz Crne Gore, ali i žene iz cijelog regiona.
Žene u Crnoj Gori nijesu zastupljene koliko bi trebalo, kaže Melović, ni na rukovodećim pozicijama u društvu, naročito u istraživačkim centrima, fakultetima i univerzitetima.
“Bavljenje naukom traži velika ulaganja, ulaganja vremena, tu su nerijetko brojna putovanja da bi se djevojke i žene usavršavaleu tim svojim oblastima, tražile mogućnosti negdje vani, koje nemaju u Crnoj Gori. Očekivanja društva su takva da je žena uvijek posvećena više porodici u odnosu na muškarca i samim tim su prinuđene da biraju između profesionalnog i porodičnog života”, naglasila je Melović.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kontinuirano sprovodi određene mjere, aktivnosti i programe, objašnjava Melović, da bi podržao cjelokupnu istraživačku zajednicu, pa samim tim i žene.
“S obzirom na statističke podatke koje mi posjedujemo, nema značajne rodne neravnopravnosti između muškaraca i žena, kada pričamo o nauci uopšte. Te mjerei ti programi, konkursi, dostupni su svima. Ono što je pohvalno, što bih željela da istaknem je da smo nedavno imali konkurs za dodjelu stipendija u izvrsnosti za doktorska istraživanja i od ukupnog broja stipendija 56 je dodijeljeno ženama, odnosno mladim naučnicama, i kroz ove stipendije sam sigurna da će one ostvariti svoje snove, i da će moći da se posvete svojim istraživanjima na pravi način”, zaključila je Melović.
