Angela Merkel vodila je njemačku vladu 16 godina. Bila je na dužnosti tokom finansijske krize, migrantske krize 2015. i ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine. Je li bila previše blaga prema Moskvi? Prespora kad je trebalo pomoći Kijevu? Da nije blokirala članstvo Ukrajine u NATO-u 2008. godine, bi li danas bilo rata?
Govoreći za BBC u Berlinu, Merkel odlučno brani svoje odluke dok je bila na dužnosti. Kaže da vjeruje kako bi rat u Ukrajini počeo ranije i da bi vjerovatno bio još gori da je Kijev krenuo putem članstva u NATO-u 2008.
"Imali bismo vojni sukob i ranije. Bilo mi je potpuno jasno da predsjednik Putin ne bi mirno stajao po strani i gledao Ukrajinu kako ulazi u NATO. A tada Ukrajina kao država sigurno ne bi bila tako spremna kao što je bila u februaru 2022. godine", rekla je Merkel.
"Moramo učiniti sve da spriječimo upotrebu nuklearnog oružja"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne slaže se s ovom tvrdnjom, piše BBC. On opisuje odluku Merkel o NATO-u, koju je podupro tadašnji francuski predsjednik Nikolas Sarkozi, kao očigledno pogrešnu procjenu koja je ohrabrila Rusiju.
Tri godine nakon što se povukla iz politike, Merkel izražava zabrinutost zbog ponovnih prijetnji Vladimira Putina korištenjem nuklearnog oružja. Njih dvoje dobro su se upoznali tokom dvije decenije.
"Moramo učiniti sve što je moguće da spriječimo upotrebu nuklearnog oružja. Srećom, o tome je progovorila i Kina. Ne trebamo biti paralizovani strahom, ali isto tako moramo priznati da je Rusija jedna od dvije najveće nuklearne sile na svijetu", kaže bivša njemačka kancelarka.
Nedavno objavila memoare
Uprkos tome što je uživala u popularnosti tokom većeg dijela svog mandata, Merkel se sada nalazi u defanzivi. Upravo je objavila svoje memoare. Kaže da je učinila sve što je u njenoj moći kako bi osigurala miroljubivu saradnju s Rusijom.
Putin pokrenuo je potpunu invaziju na Ukrajinu samo nekoliko mjeseci nakon što je Merkel otišla s dužnosti. To je u Evropi podstaknulo temeljno preispitivanje energetskih politika, diplomatije s Rusijom, a takođe i migracijskih politika koje su pod Merkel postale norma.
Budući da je Njemačka najveća evropska ekonomija, bila je, kako kaže bivši italijanski premijer Mateo Renzi, de facto lider Europe ili šefica Evropske unije.
"Sjećate li se kada je bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer pitao: 'Koji je telefonski broj Evrope?' Moj odgovor je bio: 'Broj mobilnog telefona Angele Merkel'", kaže Renzi.
Merkel: Imala sam dva motiva s gasovodima
Renzi dodaje da je prilikom procjene nasljeđa Angele Merkel važno zapamtiti norme tog vremena: "Ne može se napadati Angelu zbog odnosa s Rusijom. Prije 20 godina takva je bila politika cijele Evrope, a ne samo Angele Merkel."
U njenom mandatu su Njemačka i njene velike industrije gladne energije postale zavisne o Moskvi. Njemačka je izgradila dva gasovoda direktno povezana s Rusijom.
Predsjednik Zelenski opisao je taj jeftini gas kao geopolitičko oruđe Kremlja. Merkel kaže za BBC da je imala dva motiva s gasovodima: njemački poslovni interesi, ali i održavanje miroljubivih veza s Rusijom.
Druge članice EU i NATO-a u istočnoj Evropi nijesu se složile s njom. Poljski parlamentarni poslanik Radoslav Fogiel kaže da je njemački novac napunio rusku ratnu blagajnu i da je korišten za finansiranje invazije na Ukrajinu. Merkel insistira na tome da je pokušala obuzdati ruske napade na Ukrajinu koristeći se diplomatijom i pregovorima, što je, priznaje i sama, na kraju propalo.
