Prema navodima majke dječaka, u grupi napadača je bilo pet starijih učenika Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“, od kojih su ga dvojica tukla, a trojica posmatrala.
Direktorica te škole Jelena Popović je Pobjedi juče kazala da čekaju izvještaj Uprave policije, te da je ona sve informacije prijavila Upravi policije nakon što je majka dječaka koji je napadnut došla u školu i obavijestila upravu što se dogodilo. Direktorica Popović je kazala da su učenici saslušani i da su dječaci davali različite izjave u policiji, te da će se o disciplinskim mjerama škola odrediti tek kada od policije dobiju izvještaj.
Prema zakonu, Nastavničko vijeće osnovne škole učeniku može da smanji ocjenu iz vladanja. Strože kazne su premještaj u drugo odjeljenje ili u drugu školu.
Majka je slučaj prijavila policiji, a juče je sa tim upoznala i Ministarstvo prosvjete.
– Majka napadnutog dječaka je obavijestila Ministarstvo prosvjete koje je odmah postupilo u skladu sa svojim nadležnostima i zatraženo je
izjašnjenje direktora tim povodom – odgovorili su kratko iz Ministarstva prosvjete.
Majka dječaka je za portal RTCG kazala da je njen sin po završetku nastave sa drugaricom iz razreda krenuo kući. Međutim, u školskom dvorištu je napadnut.
Kazala je tom portalu da su ga napala dva brata, koja su mu zadala nekoliko udaraca pesnicom u predjelu glave. Trojica dječaka, koji su takođe prijavljeni, su prisustvovali incidentu, ali su bili udaljeni. Jedan od njih je zvao njenog sina da se okrene kako bi ga braća napala.
Ona je dijete povela kod ljekara i istakla je da je „dobro prošao“.
- Ima modricu ispod oka, ispod lijeve jagodične kosti. Fizičke povrede su male, ali o pretrpljenom stahu i stresu suvišno je govoriti – rekla je majka.
Istakla je da su roditelji djece koja su napala njenog sina bili korektni i da su prihvatili greške svoje djece, te da je uprava OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ reagovala odmah.
Kristina Mihailović iz Udruženja ,,Roditelji“ je Pobjedi kazala da očekuju da se ponovo okupi Nacionalni komitet za vršnjačko nasilje kako bi se dodatno pratila implementacija programa za prevenciju i postupanje i eventualno unapređivala, ali i pratili slučajevi koji su prijavljeni.
U tom udruženju očekuju da će uskoro biti sazvana i sjednica Savjeta za prava djeteta da se vidi šta je od zaključaka upućenih ministarstvima sprovedeno.
– Mora se na vrijeme početi, da se poslije ne bismo hvatali za glavu – kazala je Mihailović.
Iz Ministarstva prosvjete su kazali da je od aktiviranja linije za prijavljivanje vršnjačkog nasilja, do sada zabilježeno 32 poziva od kojih je 20 prijava vršnjačkog nasilja.
– Nažalost, nasilje kao pojava u obrazovnim sistemima nešto je sa čim se susrijeće i naše društvo. Ministarstvo prosvjete, svjesno značaja prevazilaženja nasilja, kontinuirano radi na njegovoj prevenciji i planski realizuje brojne aktivnosti u školama – kazali su Pobjedi iz tog resora.
Tokom prošle školske godine, MEIS sistem, koji bilježi između ostalog i slučajeve vršnjačkog nasilja u školama, zabilježio je preko 100 slučajeva vršnjačkog nasilja koje podrazumijeva ne samo fizičko, već i psihičko, verbalno, sajber nasilje…
Advokat Dino Murić je tokom ,,epidemije“ vršnjačkog nasilja koja je trajala do kraja školske godine, kada gotovo nije prošao ni dan da mediji nijesu izvještavali o tome, kazao da roditelji žrtve mogu da tuže školu ukoliko ne riješi problem.
Brojni slučajevi vršnjačkog nasilja su se, osim na ulici, dešavali i u samim školama, a primjetno je da su neka djeca duži period bila žrtve, te da same škole nijesu uspijevale da riješe problem. Kazna za nasilnika je disciplinska, smanjenje ocjene iz vladanja, razgovori sa psiholozima i pedagozima, ali to često ne popravlja situaciju.
– Ukoliko od školske ustanove izostane inicijativa ili se dešava da se nasilje kontinuirano nastavlja, ili ukoliko škola ignoriše problem na razne načine, roditelji djeteta koje trpi vršnjačko nasilje uvijek imaju na raspolaganju pravo na obraćanje nadležnim institucijama da pruže adekvatnu zaštitu, imajući u vidu prava djeteta koja se na ovako agresivan način narušavaju – kazao je Murić.
On je objasnio da to podrazumijeva i angažovanje pravne pomoći, ukoliko se radi o licima koja nemaju potrebno pravno znanje.
– Ovo dalje podrazumijeva i utvrđivanje pretrpljene štete djeteta, koja, moramo da imamo na umu, biva sve veća ukoliko se nasilje nastavlja, a preduzimanje koraka da se to spriječi se odlaže – istakao je Murić.
On je istakao da roditelji djece koja trpe vršnjačko nasilje u školi primarno treba da potraže zaštitu u samoj školi, odnosno povjeravanju upravi da riješi nastali problem.
– Od suštinske važnosti je da svaka škola posjeduje interni pravilnik o postupanju radi identifikacije, sprečavanja i mjera koje je neophodno preduzeti kada je u pitanju vršnjačko nasilje u školskoj ustanovi – kazao je on.
Zbog velikog broja slučajeva koji su prijavljivani, održan je i protest roditelja u nekoliko crnogorskih gradova, tokom kojih je apelovano na Vladu da počne sa rješavanjem problema.
A da institucije ne rade mnogo, pokazuju podaci da se Nacionalni tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja koji je formiran pri Ministarstvu, sastao posljednji put 11. marta 2020. godine. Školski policajac je projekat koji već nekoliko godina postoji u administrativnom smislu, nikada se nije realizovao, ali se veoma često održavaju sastanci povodom te inicijative.
Savjet za prava djeteta u novom sazivu je imao konstitutivnu sjednicu tek 15. marta ove godine, a na njoj je razmatran problem eskalacije nasilja. Tada je usvojen zaključak kojim se pozivaju svi članovi Savjeta i učesnici u raspravi da Sekretarijatu Savjeta za prava djeteta u roku od dvije sedmice upute prijedloge modela koji bi doveli do konačnog cilja − suzbijanja nasilja među djecom i mladima i nasilja nad djecom uopšte.
Prva i jedina sjednica je održana 26. maja ove godine, dva mjeseca nakon konstituisanja na kojoj je usvojen set mjera za prevenciju nasilja.
Ministarstvo prosvjete je Pobjedi kazalo da je u toku prošle školske godine sprovedeno preko 500 aktivnosti koje se odnose na vršnjačko nasilje. U saradnji sa nevladinim organizacijama realizovano je na desetine aktivnosti u cilju prevencije nasilja, počev od individualnih razgovora do grupnog i timskog rada sa djecom, kao i sa njihovim roditeljima i starateljima.
Telefonska linija za prijavu vršnjačkog nasilja (080 777-777) je otvorena da svi građani, za sve ono što se odnosi na vršnjačko nasilje, pozovu i da prijave.
– Svi zajednički da se bavimo ovom za sve nas važnom temom – poručili su iz Ministarstva.
Za dvije godine 356 slučajeva nasilja
Za dvije prethodne školske godine evidentirano je 356 slučajeva nasilja i 30 slučajeva vandalizma u crnogorskim školama, pokazuje završni izvještaj o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama sa kojeg je Vlada skinula oznaku tajnosti.
U izvještaju se navodi da su sve osnovne i srednje škole u Crnoj Gori formirale timove za bezbjednost.
Zabilježen je 191 slučaj nasilja u osnovnim školama i 97 u srednjim u školskoj 2019/2020. godini. U školskoj 2020/2021. godini evidentirano je 47 slučajeva nasilja u osnovnim školama i 21 slučaj nasilja u srednjim školama. Vršnjačkog nasilja je bilo u 35 slučajeva u osnovnim školama, a u srednjim 14.
