Ekonomista i profesor sa Siti univerziteta Njujork Branko Milanović izrazio je zabrinutost da je u novoj globalnoj konstelaciji možda na pomolu novi hladni rat, ali sada sa Kinom.
„S ublaženom posljednjom prijetnjom, s odlaskom Donalda Trampa iz Bijele kuće, postoji opasnost da bi se mogao vratiti trijumfalizam koji je pratio kraj hladnog rata, a to bi moglo podstaći novi hladni rat, ovaj put s Kinom“, ocijenio je Milanović u autorskom tekstu pod naslovom „Da li je vrijeme za slavlje ili za brigu“ objavljenom na portalu Soušal Jurop (Social Europe).
Milanović je ocijenio da je Tramp „već obavio sve pripremne poslove“.
„Koliko god je trgovinski sukob Kine i SAD bio neopravdan, barem je u principu bio rješiv – dvije strane su išle prema kompromisu. Ali kovid -19 je okončao te nade. Trampovo histerično ponašanje ukazivalo je na to da je na epidemiju gledao kao na zavjeru Kine da ga svrgne sa vlasti. Njegovi i napadi njegove administracije na Kinu postajali su sve oštriji i učestaliji“, naveo je autor.
Ukazavši da su antikineski stav do sada zauzeli svi uticajni segmenti američke politike Milanović je dodao da „mnogi možda ne žele da priznaju da idu Trampovim stopama, ali idu – uz zlokobnu eskalaciju“.
„Ono što je bio trgovinski sukob preraslo je u sukob vrijednosti, a sukobi vrijednosti po definiciji su nerješivi, osim pobjedom jedne i porazom druge strane“, naveo je.
On je dodao da objašnjenje za novi hladni rat koje su ponudili demokratski čelnici glasi da su se američki angažman s Kinom i pristanak na članstvo Kine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji temeljili na ideji da će Kina postepeno liberalizovati svoju politiku.
To je bio oblik teorije modernizacije u koju je američki establišment vjerovao od ranih 1960-ih, a to vjerovanje je ojačano padom komunizma, navodi Milanović i dodaje da je u „tom čitanju istorije sukob s Kinom neizbježan jer se kinesko vodjstvo nije ponašalo prema scenariju američkog establišmenta i nije uspjelo da svoj ekonomski uspjeh nastavi višestranačkom demokratijom“.
Ali, moguće je i drugačije čitanje korijena sukoba koje se temelji na „realpolitici“ gdje se nadmoć SAD smatra potencijalno ugroženom usponom Kine i stvaranjem bipolarnog svijeta, piše Milanović i navodi da je sukob možda posljedica straha od gubitka ekonomske, a s njom i ideološke nadmoći – a ne samo propale nade da će Kina oponašati Zapad.
„Strah od gubitka nadmoći SAD mogao bi podstaći koaliciju liberala i konzervativaca koja se ponovo pomalja da nastavi s Trampovom antikineskom politikom – i da digne napetost za još jedan stepen predstavljajući spor kao sukob nespojivih vrijednosti. Ideja ‘promjene režima’ ne može biti daleko u pozadini“, navodi Milanović.
Milanović je ocijenio da niko ne bi mogao da bude za novi hladni rat, za još jedan destruktivni sukob, samo zato što jedan dio svijeta želi da nametne svoj sistem vrijednosti drugom, ali se čini, kako je dodao, da su zvijezde tako poređane.
„Na kovid 19 budući istoričari (u optimističkom scenariju da ih bude) možda će gledati kao na okidač koji je svijet pokrenuo u nepotrebnu i destruktivnu političku, a možda i vojnu konfrontaciju“ zaključio je.
