Društvo

Objavljeno prateće mišljenje Venecijanske komisije na izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz decembra 2022.

Ministar pravde da ne odlučuje o premještanju sudija ili disciplinskim mjerama protiv njih

I zaista, neki sagovornici smatraju da je prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu jedan od glavnih uzroka politizacije pravosuđa u Crnoj Gori – navedeno je u mišljenju Venecijanske komisije iz decembra 2022.

Sa jedne od sjednica Sudskog savjeta (Arhivska fotografija) Foto: Pobjeda
Sa jedne od sjednica Sudskog savjeta (Arhivska fotografija)
PobjedaIzvor

Ministar pravde, koji je po službenoj dužnosti član Sudskog savjeta, ne bi trebalo da ima pravo da glasa u ovom tijelu ili da učestvuje u procesu donošenja odluka, ako se one odnose na premještanje sudija ili disciplinske mjere protiv njih – ponovili su stav iz Venecijanske komisije u pratećem mišljenju o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom savjetu i sudijama.

U ovom dokumentu, koji je objavljen sinoć, a na zahtjev Ministarstva pravde nakon dodatnih izmjena nacrta zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz decembra prošle godine, istakli su da se neće detaljno fokusirati na pitanje prisustva ministra pravde u Sudskom savjetu, dodajući da nacrt zakona koji su razmatrali ne uređuje pitanje članova, već amandmani na Ustav iz 2013.

Ipak, ponovljen je stav iz decembra da, "iako prisustvo ministra pravde na narušava nezavisnost Sudskog savjeta", osoba koja obavlja ovu funkciju "ne bi trebalo da ima pravo da glasa ili da učestvuje u procesu donošenju odluka, ako se one odnose na transfer sudija ili disciplinske mjere protiv sudija".

Preporuke

U mišljenju na izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz decembra 2022. naveli su, pored ostalog, da je više zainteresovanih strana, oslanjajući se na preporuke Grupe država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), istaklo da ministar pravde ne treba da bude član Sudskog savjeta po funkciji.

- I zaista, neki sagovornici smatraju da je prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu jedan od glavnih uzroka politizacije pravosuđa u Crnoj Gori – navedeno je u dokumentu.

Ovakav stav je za Pobjedu još 2020. godine saopštio i predsjednik Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) Marin Mrčela, koji je tada kazao da nema prostora za stvarno i percipirano političko uplitanje u sudstvo i da bez nezavisnog sudstva ne može biti efektivne borbe protiv korupcije.

- Učešće ministra pravde u Sudskom savjetu mora biti ukinuto – rekao je tada, pored ostalog, Mrčela ističući da su i druge države mijenjale najviši zakonodavni akt kako bi bio usklađen sa preporukam GRECO, te da ni Crna Gora ne može biti izuzetak.

GRECO je u februaru 2020. kritikovao to što preporuka da u Sudskom savjetu ne bude predstavnika izvršne vlasti nije primijenjena.

- Crna Gora jedna je od država primjera gdje treba zabraniti bilo kakvu participaciju pripadnika izvršne vlasti u Sudskom savjetu – rekao je Mrčela za Pobjedu u martu te godine, komentarišući izvještaj.

Nezavisnost Sudskog savjeta

Iako su i u decembru u Venecijanskoj komisiji konstatovali da ovo pitanje nije direktno vezano za traženo mišljenje na izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, jer Ustav reguliše pitanje članova Sudskog savjeta, smatrali su prikladnim dati neke opšte napomene o ovom pitanju.

- Venecijanska komisija podsjeća da, u prinicipu, prisustvo članova izvršne vlasti samo po sebi ne znači narušavanje nezavisnosti Sudskog savjeta. Prisustvo ministra pravde po službenoj dužnosti može biti korisno za dijalog između raznih aktera u sistemu. Međutim, trebalo bi biti obazriv kako uključivanje članova po službenoj dužnosti ne bi uvećalo rizik od dominacije predstavnika političke većine u Sudskom savjetu. Još važnije, ministar pravde ne bi trebalo da ima pravo da glasa niti da učestvuje u procesu donošenja odluka, ako je to odluka koja se odnosi na transfer sudija i disciplinske mjere protiv sudija – naveli su u decembru 2022. iz Venecijanske komisije.

Međutim, kako dodaju, „principi su po svojoj definiciji opšti standardi koji nisu nepromjenljivi i ’postavljeni u kamenu’ i kada se primenjuju uvijek moraju uzeti u obzir posebne okolnosti slučaja o kome je riječ“.

- Aktuelna formulacija Ustava (član 128 stav 3) predviđa da ministar pravde neće glasati u disciplinskom postupku koji se odnosi na odgovornost sudija. Ustav ne govori o mogućnosti da ministar pravde učestvuje u bilo kom drugom glasanju, uključujući i glasanje o bilo kom pitanju u vezi sa karijerom - premještanje, imenovanje, razrješenje, ocjenjivanje – naveli su iz Venecijanske komisije.

Zakonodavac da odluči

Zato je, kako ističu, na zakonodavcu da odluči da li treba spriječiti ministra pravde da glasa o ovim pitanjima, a na Ustavnom sudu da preispita ovakav zakonski amandman.

- Što se tiče prisustva ministra u Sudskom savjetu, Venecijanska komisija ponavlja da to nije regulisano na zakonodavnom nivou i da bi stoga svaka promjena ove odredbe morala da se izvrši ustavnim amandmanom. Venecijanska komisija poziva crnogorske vlasti da razmisle o tome i spremna je da pruži pomoć u slučaju potrebe – poručili su iz ovog tijela u mišljenju iz decembra.

Iz Ministarstva pravde su 22. decembra 2022, pored ostalog, naveli da, „prema navodima u mišljenju, prisustvo članova izvršne vlasti ne narušava nezavisnost Sudskog savjeta“.

- Venecijanska komisija nije problematizovala ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu. Naprotiv, iz Komisije smatraju da ministar pravde u ovakvom organu može biti od koristi za kreiranje dijaloga između različitih aktera u sistemu – naveli su iz ovog resora, na čijem je čelu u tehničkom mandatu Marko Kovač.

Portal Analitika