Politika

Ministarkin udar na obrazovni sistem od kojeg se, za duži vremenski period, teško može oporaviti

Usred avgusta vaspitno-obrazovne ustanove su dobile od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta naredbu da izaberu članove Školskog odbora iz kolektiva, odnosno od Nastavničkog vijeća i Savjeta roditelja. Međutim, problem je kvorum, pa se u jednom broju škola čak pomišljalo da se ova obaveza završi preko skajpa, vajbera, što je protivzakonito, jer se predstavnici škole i roditelja u školskim odborima biraju tajnim glasanjem. Profesorica i predsjednica Udruženja društvene grupe predmetaStanka Vukčevićza CdM ističe da je riječ o udaru na vaspitno-obrazovne ustanove i na cijeli obrazovni sistem od kojeg se, za duži vremenski period, teško može oporaviti.

Stanka Vukčević Foto: CdM
Stanka Vukčević
CdMIzvor

Vukčević navodi da veliki problem nastao zbog pogrešnog redosljeda radnji koje su nedavno uputstvima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta proslijeđene vaspitno-obrazovnim ustanovama.

“Taj proces je, nažalost, nesrećno regulisan i predviđen izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje su stupile na snagu 12. juna. Umjesto da se nakon tih izmjena i dopuna, koje su predvidjele nevjerovatno kratke rokove za sve te radnje, krene u izbor članova školskih odbora i njihovo konstituisanje, Ministarstvo je ušlo u razrješenje direktora i imenovanje vršilaca dužnosti što je, vidjelo se i dokazano, bila velika greška. Dakle, krenulo se od krova, iako se kuća gradi od temelja”, ocijenila je Vukčević.

Školski odbor je, podsjeća, organ upravljanja i nosilac je najbitnijih odluka u ustanovama.

“Da se to odradilo obrnutim redosljedom, odnosno da su prvo konstituisani školski odbori danas bi ih sve ustanove imale, bili bi raspisani konkursi kako za izbor direktora tako i za pomoćnike direktora”, navodi Vukčević.

Za neizvršene izbore članova školskog odbora iz reda Savjeta roditelja odgovornost, naglašava Vukčević, ne može biti u rukovodećem kadru škola.

“Svaka ustanova je imala nekih razloga, odnosno okolnosti, zbog kojih se nijesu mogli izabrati. Kod većine problem su bili godišnji odmori, roditelji i djeca su, takođe, poslije teške prethodne školske godine, sa razlogom dali sebi oduška i otišli na odmor. U većini srednjih stručnih škola odjeljenja nijesu upisana i popunjena u junskom roku a bez predstavnika svakog odjeljenja ne može se konstituisati Savjet roditelja, a time se ne može izabrati i njihov predstavnik u Školskom odboru”, navodi Vukčević.

U srednjim školama se upis učenika u prvim razredima vrši krajem juna što, ističe Vukčević, opet otežava blagovremenost formiranja odjeljenske zajednice i izbor roditelja u savjetu.

“Dakle, sve su ovo okolnosti koje u ovom momentu u potpunosti opravdavaju nemogućnost konstituisanja Savjeta roditelja. Pitanje je i da li neko ima pravo da prije isteka tekuće školske godine skrati mandat Savjetu, a to nije predviđeno izmjenama Zakona. I sve ovo da je završeno školski odbori nijesu mogli biti formirani bez prestavnika Ministarstva”, ukazuje Vukčević.

Pita zašto Ministarstvo nije prvo to odradilo i dalo primjer ostalim subjektima kako to treba blagovremeno i uredno završiti.

“Nije odgovornost i ne smije biti upućena na adresu bivših direktora kao i sad postavljenih vršilaca dužnosti. A to je nedavno i Prosvjetna inspekcija utvrdila i potvrdila sve ono što smo na vrijeme javno iznijeli. Ovo su mnogo veliki propusti u školskom sistemu, mogu slobodno reći i pravi udar na vaspitno-obrazovne ustanove i na cijeli obrazovni sistem od kojeg se, za duži vremenski period, teško može oporaviti”, kazala je za CdM Vukčević.

Podsjećamo, školska 2020/21. godina se završava 31. avgusta, a 1. septembra počinje nova 2021/22.


Portal Analitika