Oni su kazali da ne ukidaju pravo na asistente u nastavi, već naprotiv - da su svim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su ispunile uslove odobrili potreban broj asistenata.
Iz resora Miomira Vojinovića su poručili da nijesu odgovorni za pojedine rukovodioce obrazovno-vaspitnih ustanova koji su angažovali ili zasposlili asistente u nastavi suprotno propisima koji regulišu ovu oblast.
„Ministarstvo prosvjete je više puta direktorima svih obrazovno-vaspitnih ustanova u pisanom, ali i neposrednom kontaktu ukazalo na ulogu asistenata u nastavi, a samim ti i njihovu ulogu i odgovornost u pogledu inkluzivnog obrazovanja“, kazali su oni.
Prema njihovim riječima, organizacija i radna mjesta u vaspitno-obrazovnim ustanovama utvrđena su pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta koji donosi organ upravljanja ustanove na prijedlog direktora, a saglasnost na taj akt daje Ministarstvo prosvjete u skladu sa zakonom i propisanim normativima.
„Ustanova može raspisati konkurs za zasnivanje radnog odnosa ako su ispunjeni zakonski uslovi, odnosno ako je mjesto sistematizovano i odobreno, ako su obezbijeđena finansijska sredstva i nema mogućnosti da izvršilac bude preuzet iz druge ustanove“, istakli su iz Ministarstva prosvjete.
Kada je u pitanju zasnivanje radnog odnosa sa asistentima u nastavi, iz Vojinovićevog resora navode da to radno mjesto, kao i ostala, mora biti sistematizovano, odobreno, te da moraju biti obezbijeđena finansijska sredstva.
Oni su kazali da ne postoji mogućnost preuzimanja iz druge ustanove.
„Napominjemo da direktori ustanova moraju poštovati zakon i propise prilikom zaključenja ugovora u trajanju do 30 dana, koji je, u izuzetnim slučajevima, predviđen Opštim zakonom o obrazovanju I vaspitanju. Takođe su dužni da ovim licima pruže precizne i tačne podatke o sistematizovanim i slobodnim radnim mjestima i potencijalnim mogućnostima za zasnivanje radnog odnosa“, istakli su iz Ministarstva prosvjete.
U utvrđivanju potrebnog broja asistenata, prema njihovim riječima se polazi od zakonskih odredbi kojima je definisana uloga ovih izvršilaca.
„Zakon je jasno ukazao na ulogu asistenata u nastavi kao tehničke podrške u pogledu obezbjeđivanja pristupa obrazovanju i obrazovnom postignuću za djecu: sa teškim tjelesnim smetnjama, umjerenim intelektualnim smetnjama, bez ostatka vida, potpunim gubitkom sluha i iz spektra autizma. U skladu sa IROP-om ( individualno razvojno obrazovni nastavni planovi) i rasporedom časova, određuje se obim podrške koju asistent u nastavi pruža pod nadzorom nastavnika, stručne službe i direktora škole. Jedan asistent u nastavi može biti angažovan za više djece, odnosno učenika. Puno radno vrijeme asistenta u nastavi iznosi 40 časova u radnoj sedmici“, kazali su iz resornog ministarstva.
Poručili su da je osnovni cilj da se dijete sa smetnjama u razvoju ne izoluje i ne stavlja u položaj zavisnosti od asistenta, već da se orijentiše ka samostalnosti i vršnjačkom iskustvu.
„Dakle, nastavnici (koji su prolazili brojne obuke u prethodnom periodu) su izvođači nastave u kojoj primjenjuju bazična i znanja iz procesa profesionalnog razvoja u svakodnevnom radu. Stručni saradnici po opisu pružaju podršku individualno ili u nastavi“, kazali su oni.
Iz Ministarstva prosvjete su poručili da kontinirano insistiraju na jasnim ulogama i odgovornostima zaposlenih u školama - prvenstveno nastavnog kadra, ali i vaspitača koji su u prvom razredu osnovne škole.
„Od rukovodioca ustanove se očekuje odgovorno ponašanje koje afirmiše, a ne obesmišljava inkluzivne vrijednosti, i pokazuje da se svi profesionalno odnosimo prema djeci, državi i njenim resursima“, poručili su oni.
