„Iako u otežanim uslovima, naši nastavnici i saradnici nijesu zanemarili bitan segment svoga profesionalnog napredovanja – nauku“ , kazao je Miranović.
Koliko međunarodnih projekata je trenutno aktivno na Prirodno-matematičkom fakultetu?
MIRANOVIĆ:Imamo 27 aktivna međunarodna projekta od čega je 19 bilateralnih, jedan nacionalni i sedam međunarodnih, od kojih izdvajamo: HORIZONT 2020 -” Snažna interakcija na granici temeljnih istraživanja i primjene znanja”, EUREKA –”Fitopreparati – prirodni materijali na bazi natkritičnih ekstrakata sa kontrolisanim oslobađanjem aktivnih komponeti”.
Na nedavno završenom konkursu Ministarstva nauke za dodjelu grantova za naučnoistraživačke projekte u dijelu prirodno-matematičkih, tehničko-tehnoloških, medicinskih i poljoprivrednih oblasti nauke PMF je dobio šest projekata od ukupno 35 koji su ocijenjeni sa više od 80 poena, i to po dva iz oblasti fizike, matematike i biologije.
Takođe, dobili smo veći broj bilateralnih projekata sa Austrijom i Slovenijom, čak šest projekata sa našeg fakulteta je dobijeno u okviru nacionalnih projekata, a početkom godine je počeo sa radom i Centar za biomedicinska istraživanja (CEBIMER), u okviru kojega dvije istrazivačke grupe sa naseg fakulteta imaju svoje radne pakete – ja, kao dekan, sam član Upravnog odbora pomenutog projekta.
PMF je uzeo učešća i u manifestaciji „Noć istraživača“, u kojoj su naši nastavnici, saradnici i studenti predstavili nastavno-istraživačku misiju Prirodno-matematičkog fakulteta
Sa kojim izazovima se suočio vaš fakultet u protekloj 2020. godini?
MIRANOVIĆ:Izazovi su bili brojni, ali je svakako glavni onaj koji je pokolebao i na neki način usporio cio svijet – pandemija. Suočeni smo sa potpuno novim načinom održavanja predavanja i komunikacije sa studentima, koji se bazira na onlajn-nastavi.
Posebna teškoća u ovakvom načinu rada, kada su nauke koje se na PMF-u izučavaju su eksperimentalne vježbe koje se izvode na predmetima iz oblasti fizike, biologije, hemije i dijelom računarskih nauka, a koje su orjentisane na sticanje praktičnih vještina.
Gdje god je bilo moguće, prvenstveno zbog broja studenata i aparatura/opreme, vježbe su izvođene uživo, uz strogo poštovanje propisanih mjera. Za veće grupe obezbijedili smo opremu za snimanje, tako da su praktične i teorijske vježbe snimane i postavljane studentima na odgovarajuće platforme.
Koliko mislite da se ostvarila nastava i odgovorila na potrebe studenata, s obzirom na okolnosti?
MIRANOVIĆ:Uzevši sve u obzir, imam razloga da budem zadovoljan. Posebno ističem razumijevanje kako nastavnog kadra tako i studenata. U novonastalim okolnostima bili smo prinuđeni da u nekim slučajevima potpuno izmijenimo dosadašnju praksu rada, bilo da su u pitanju nastava ili laboratorijske vježbe, ali i provjere znanja. Ipak, dobrom organizacijom, razumijevanjem i po principu dogovora, mislim da smo u dobroj mjeri očuvali dva značajna faktora – i kvalitet stečenog znanja i kvalitet nastavnog procesa. Vrijeme će pokazati koliko smo uspjeli u tome.
Kakva su vaša očekivanja u pogledu budućeg rada, u okviru 2021. godine?
MIRANOVIĆ:Nadamo se boljim danima i nadamo se da će se pandemija u nekoj mjeri smiriti, kako bismo se vratili što normalnijem funkcionisanju, kako u pogledu nastave tako i u pogledu nauke. Ipak, ova godina koja je iza nas, naučila nas je da možemo da funkcionišemo i u otežanim okolnostima, da možemo da kvalitetno izvodimo nastavu i da se bavimo naučno-istraživačkim radom. Tako da, na neki način, jesmo spremni ukoliko se bude moralo raditi pod sličnim uslovima. No, najiskrenije se nadam da će se ostvariti značajni pomaci u zdravstvenoj sferi i da će se naći neko rješenje za prevenciju i suzbijanje virusa i da će naredna godina tako biti umnogome drugačija i bolja. Ipak nam je zdravlje kako zaposlenih tako i studenata na prvom mjestu. Kao dekan, imam tu obavezu a i odgovornost da preduzmem sve da to najvrednije i ostane netaknuto. A sve ostalo se može i postići i nadoknaditi.
Stoga, umjesto nekog zaključka, poželio bih svim zaposlenima na UCG, svim studentima najprije očuvanje dobrog zdravlja i da nam ova 2020. godina bude jedna ozbiljna opomena i jedan veliki nauk, pa da sa svim tim iskustvom uđemo u 2021, u kojoj ćemo dati svoj maksimalni doprinos kako bi naši najvažniji resursi funkcionisali na najbolji mogući način.
