Mitrić o ustavnoj i političkoj krizi: Crna Gora je u bezizlaznoj pravnoj situaciji

"Svršenom poslu mane nema", rekao je Valtazar Bogišić, što je danas standard i princip međunarodnog prava. A član devet Ustava Crne Gore propisuje da opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava imaju primat u odnosu na domaće zakonodavstvo u svim onim pravnim situacijama kada ono nije u saglasnosti sa međunarodnim. Iz tog razloga odluku o razrješenju sutkinje Ustavnog suda nije moguće povući, jer je riječ o međunarodnom principu, odnosno standardu.

Tako je, u razgovoru za Pobjedu, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i dekan Pravnog fakulteta Blagota Mitrić, prokomentarisao zahtjev opozicije da se, u svrhu prevazilaženja aktuelne političke krize i deblokade rada parlamenta, povuče neustavna odluka Ustavnog odbora kojom je, zbog ispunjavanja uslova za odlazak u penziju, a primjenom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović.

Mitrić ističe da je, kada je riječ o slučaju sutkinje Đuranović, na djelu apsurdna pravna situacija.

"Svaki pripravnik zna da je odluka Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Đuranović neustavna i neodrživa i da Ustavni sud treba da je stavi van snage", poručio je Mitrić.

Za njega je „nečuveno“ i to što uslove i pravo sticanja na odlazak u penziju tretiraju dva zakonska akta. Mitrić kaže da nije siguran da takav slučaj postoji još negdje u svijetu.

"Imamo dva zakon koja tretiraju istu stvar, a zapravo bi bio dovoljan samo jedan i to, po mom mišljenju Zakon o Fondu PIO, koji bi trebalo da važi za sve", kazao je Mitrić.

On podsjeća da Zakon o radu reguliše oblast radnih odnosa i tvrdi da taj akt nema veze sa dijelom koji se tiče ostvarivanja prava na penziju.

Mitrić osporava i činjenicu da sudija Ustavnog suda ima mogućnost da sam odlučuje o sopstvenom pravu jer je, kaže, dužan da se izuzme iz glasanja.

"To ne bi moglo niti smjelo da se radi", kategoričan je Mitrić.

Kao profesor prava sa devetogodišnjim radnim stažom u Ustavnom sudu, od kojih je sedam bio na čelu te institucije, Mitrić cijeni i da Ustavni sud Crne Gore u profesionalnom smislu ne postoji godinama unazad.

Prema njegovim riječima „ovo“ što egzistira na crnogorskoj sceni je „hramljući Ustavni sud“. To objašnjava time što mu je, kako kaže, u posljednje dvije decenije uvijek ponešto falilo, a ponajviše profesionalizma.

"Oni nikada nijesu radili u punom sastavu, nikada. Ili je falio jedan sudija, ili tri ili četiri. Po mom sudu, svi raniji sastavi Ustavnog suda, do ovoga, pa i onaj sa sudijama Šćepanović i Lopičić, koji su kod mene bili savjetnici, bili su loši. Procedura imenovanja i njihove kvalifikacije su veoma sporne", navodi Mitrić, uz opasku da je nedopustivo da se za predsjednicu Ustavnog izabere sudija Osnovnog suda, što je slučaj u aktuelnom sastavu najviše sudske instance.

Mitrić smatra da bi, po slovu Ustava, sudije Ustavnog suda, kao i predsjednik te institucije, morali biti iz redova istaknutih pravnika, a nikako, kako kaže, po volji i političkoj podobnosti.

"Sadašnja predsjednica (Snežana Armenko), koja je bivša sutkinja Osnovnog suda, sada kao sutkinja Ustavnog suda, treba da razmatra odluke Vrhovnog suda. To je nečuveno", poručio je Mitrić.

Dodaje i da je najgore od svega to što se sudije Ustavnog suda ne biraju po ustavnim uslovima, nego isključivo voljom političkih stranaka.

"Ova činjenica nas upućuje na opravdanu bojazan da će biti uzalud raspisivanje javnog poziva i čitava procedura oko izbora sudija", ističe Mitrić.

Navodi i da ne pamti da je ikada u Crnoj Gori bilo gore nego danas, kako u političkom i pravnom, tako i u ekonomskom i moralnom smislu.

"Pričati o odgovornosti u Crnoj Gori danas je besmisleno. To je nažalost nepoznanica. Koja odgovornost? Ko da utvrđuje odgovornost? Onaj koga nema, to je Ustavni sud...", zaključio je Mitrić.

Upitan da prokomentariše političko djelovanje predstavnika crnogorske opozicije, koji blokiraju rad crnogorskog parlamenta i time sprečavaju usvajanje budžeta za tekuću godinu, profesor Blagota Mitrić je kazao da se nalazimo u bezizlaznoj pravnoj situaciji.

"Predsjednik Skupštine ne smije da postupi po Poslovniku, jer po njemu ima pravo da, kad dođe do ometanja rada, udalji poslanike koji to rade, ali i obavezu da ih pozove da prisustvuju sjednici kada na dnevnom redu bude glasanje. Ako bi oni onda ponovo spriječili održavanje sjednice, samo bi se vrtjeli u krug", naveo je Mitrić.

Podrška studentima iz pokreta „Kamo śutra“

Kada je riječ o nedavnoj tragediji na Cetinju, Mitrić smatra očekivanim da ljudi na čelu bezbjednosnog sektora, iz moralnih razloga, podnesu ostavke.

U tom smislu naglašava i da podržava građane okupljene oko sudentskog pokreta „Kamo śutra“.