Ni po cijenu života nećemo dozvoliti da se na području potkomovskih sela od strane moćnika nastavi nekontrolisana sječa šume, koju su nam preci ostavili u amanet, poručili su juče mještani na sastanku koji su u Konjusima održali sa potpredsjednikom Vlade i mnistrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimirom Jokovićem, direktorom Uprave za gazvovanje šumama i lovištima Arminom Mujevićem, generalnim direktorom Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, Draganom Otaševićem, predsjednikom opštine Andrijevica Željkom Ćulafićem i koncesionarom i vlasnikom preduzeća Bojkomerc Draganom Bojovićem.
Istakli su da bi se daljom sječom šume na potezi od Mojanske Rijeke do planine Crnogora poremetila vodoizvorišta, izazvala klizišta i da bi tako dalji opstnak naroda na ovom području bio doveden u pitanje. Predočili su da su koncesionari u minulom periodu, između ostalog oštetili puteve i da od raubovanja prirodnih resursa lokalno stanovništvo nije imalo nikave koristi. Poručili se da se takvim pojavama mora stati na kraj.
"Šuma doznačena za sječu se nalazi u zaštitnom pojasu koji obiluje izvorima pitke vode i na kom su ljudi u minilim vremenima ginuli prilikom lavina. Sječom te šume došlo bi do ekološke i svake druge katastrofe. Zato ću ja biti prvi koji će se baciti pod kamion koji krene da dalje prevozi drvnu masu sa ovog područja", naveo je mještanin Strado Babović.
Mještani su u zajedničkoj poruci naveli da se narod ovoga kraja zbog, nedomačonskog iskorišćavanja prirodnih potencijala i maćehinskoh odnosa države raselio po svijetu, i da biološki opstanak preostalog stanovništva zavisi od daljih poteza nadležnih institucija.
"Spašavajte naše prirodne blagodati, jer tako spašavate ovaj napaćeni narod. Krenite da izgrađujete i ove krajeve. Trebaju nam moderni putevi, proizvodni pogoni da ne bi svi otišli i biološki nestali. Otvarajte radna mjesta ako milslite da nas ima. Poslušajte glas naroda, jer glas naroda je glas Boga. Ne varajmo prirodu i pretke, jer nam to ni Bog neće oprostiti", naglasili su mještani.
Babović: Sela kao da ih je atomska bomba pogodila
Mještani su tokom razgovora kazali da sela ispod Komova pokazuju da prirodni resursi nijesu stavljeni u funkciju razvoja lokalne zajednice, već samo u funkciju enormnog bogaćenja pojednica.
"Narod se drastično raselio, a i ovo malo stanovništva što je ostalo da živi ovdje pretvoreno je u sirotinju. Malo ko je uspio da zasnuje radni odnos, dok su pojedinci, zahvaljujući našim rijekama i šumama, zgrtali milione. Pogledajte kao danas izgledaju Konjuhe i okona sela, kao da ih je atomska bomba pogodila, umjesto da su ona pretvorena u prava mala urbana mjesta sa proizvodnim pogonima i kapacitetima za razvoj turizma, proizvodnju zdrave hrane i prihvat gostiju", naveo je Sveto Babović.
Sa druge strane potpredsjednik Vlade Vladimir Joković je naglasio da je u datoj stituaciji najpametnije prepustriti stvar struci da kaže šta može, a šta ne može da se radi.
"Razumijem zahtjeve mještana, ali moramo razumjeti i one koji su otvorili svoja preduzeća zaposlili radnike i plaćaju koncesione naknade, kao i interese same države, jer šume su resurs sjevera koji se mora koristiti. U svemi tome moramo naći potrebnu mjeru kako bi svi negdje bili zadovoljni. No, mi, prije svega moramo sagledati šta struka kaže u vezi ovog pitanja, pa onda donositi konačne sudove", naveo je Joković.
On je istako da je donešena odluka da se više ne dodjeljuji koncesije, već da se formira državno preduzeće koje će vrširi sječu državne šume.
"Koncesije su istekle. Sada definitivno resorno ministarstvo ide da do kraja godine formira državno preduzeće i ono će jedino moći da siječe državne šume. To će biti preduzeće svih nas i vjerujem da ćemo imati bolji sistem upravljanja državnim šumama. Sa tim ćemo, smatram, izbjeći i ove problem", naglasio je Joković.
Dragan Bojović čije je preduzeće dobilo koncesije da eksploatiše drvnu masu sa ovog područja je kazao da on nije adresa za davanje odgovora da li treba sjeći šume ili ne, već nadležne državne institucije.
"Ja sam konkurisao i u skladu sa javnim pozivom dobio od Uprave za šume koncesije da siječem šumu, što je mogao i neko drugi da uradi. Potpuno se slažem da treba sagledati sve zahtjeve mještana i spriječiti sve opasnosti koje može da izazove sječa šume. Međutim, ja nijesam adresa da odgovaram da li šume treba sjeći negdje ili ne. Za to su nadležne državne institucije i kakvu one donosu odluku ja ću je prihvatiti", naveo je Bojović.
Mujević: Izmjestićemo doznake iz zone vodoizvorošta
Direkror Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Armnin Mujević kazo je da će sve doznake za sječu šume u zoni vodoizvorišta biti izmještene na neki drugi lokalitet.
"Komisija će izaći ponono na lice mjesta i dati konačni sud, ali ono što preliminarni podaci govore doznaka za sječu šume sa lokaliteta gdje su vodoizvorišta mora se premjestiti na neki drugi lokalitet. Kako sam ja shvatio mišljenje struke, tu nije ni smjela da se radi doznaka. Tu smo da ispravljamo ono što možemo i dobro je što je na vrijeme reagovano. Ali, takođe, moramo ispoštovati i koncesionara i isporučiti mu drvnu masu u određenoj količini koja se ove godine i završava", naglasio je Mujević.
