“Ministarstvo kulture i medija (MKM) nije i neće gurati probleme koji opterećuju kulturu pod tepih, već je transparentno i inkluzivno pokrenulo procese adresiranja problema i ograničenja razvoja i zaštite naše kulture, koji su se nagomilavali decenijama za nama, a u Nacrtu Nacionalnog programa razvoja kulture (NPRK) koji je na javnoj raspravi ponudilo rješenja za njihovo prevazilaženje”, kazali su u reagovanju.
Istakli su i činjenicu da spomenici kulture nijesu i neće izgubiti status imajući u vidu da isti imaju pravnu zaštitu u smislu odredbe člana 142a stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
“Shodno članu 142a Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim je propisano da spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima, a čije kulturne vrijednosti nijesu revalorizovane do dana stupanja na snagu ovog zakona, imaju status kulturno dobro u skladu sa ovim zakonom, a rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro, donijeće se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona”, navode iz MKM.
18Napominju da navodi autora iznešeni u tekstu, nijesu zvanični stav niti nadležne Uprave niti ovog Ministarstva i utemeljeni su, kako dodaju, na ličnom stavu pojedinaca, ali ne i u zakonskoj regulativi.
“Raduje nas što se autor teksta bavio Nacrtom NPRK, zato je isti sa svim prilozima i na javnoj raspravi, ali izražavamo žaljenje što je tekst opteretio ličnim tumačenjem, a da prethodno nije zatražio odgovore ili pojašnjenja MKM. Kao što vam je poznato iz dosadašnjeg rada ovog resora, transparentnost je jedan od ključnih fokusa u našem radu, baš kao i odnos prema novinarima/kama i njihovom pravu da pitaju, zato uvijek trebamo biti vaša prva adresa u provjeravanju informacija”, poručuju iz MKM.
Podsjećaju i da su u toku pripremnih aktivnosti za potrebe izrade najznačajnijeg strateškog dokumenta NPRK, koji je, kako kažu, u završnoj fazi, vršeni intervjui sa ključnim subjektima u kulturi, težeći da se sagleda i uvaži mišljenje svakog pojedinca.
“U završnoj analizi konstatovano je da su zaposleni imali različita mišljenja po pitanju stanja ne samo u kulturnoj baštini, već šire u kulturi, što je i iznešeno u prilozima ovog dokumenta. To se odnosi i kada je riječ o stavu pojedinih zaposlenih po pitanju revalorizacije kulturnih dobara i broja kulturnih dobara koji se navode u dokumentu”, dodaju iz MKM.
Iz tog razloga ukazuju da navodi iz Priloga 1 Nacrta NPRK sadrže različita mišljenja zaposlenih u kulturi.
“U konkretnom slučaju navodi koji se odnose na broj kulturnih dobara 26 nijesu utemeljeni u zakonu, već su stav slobodne procjene pojedinaca, a rezultat su analize izvršene od strane spoljnjeg eksperta, u kojoj je uvažen i iznešen stav svih subjekata i pojedinaca koji su bili predmet analize. Budućnost kulture Crne Gore mora biti svijetla ukoliko svi budemo uključeni i sa svojih pozicija damo puni doprinos rješavanju problema i postavimo dobre osnove za razvoj, a kulturu izuzmemo iz dnevno političkih obračuna”, zaključeno je u reagovanju MKM.
