Text pripremila: Sandra Vahtel
Časopis Prostor
Bjarke Ingels Group (BIG) potpisuje dizajn zgrade Amager Bakke u Kopenhagenu, koja se smatra jednom od najčistijih i najljepših mjesta za uništavanje otpada i elektrana u svijetu. Pomoću najnovije tehnologije u njoj se svake godine 440.000 tona otpada pretvara u energiju. Na vrhu Amager Bakkea ili Copenhilla, nalazi se skijalište.
Projekat za elektranu uradi je BIG studio kao javnu infrastrukturu, a sadrži i pješačke staze uz drvored i skijaške staze na krovu, kao i “najviši vještački zid za penjanje na svijetu”.
“CopenHill je eklatantan arhitektonski izraz nečega što bi inače ostalo nevidljivo: najčistija termoelektrana za otpad, rekao je Bjarke Ingels, osnivač BIG-a. “Kao elektrana, CopenHill je toliko čist da smo njegovu građevinsku masu uspjeli pretvoriti u temelj društvenog života grada -uz fasadu mu se može penjati, na krov se može penjati, a padine služe za skijanje. Kristalno jasan primjer hedonističke održivosti - da održivi grad nije samo bolji za okolinu - on je i ugodniji za život njegovih građana”.
CopenHill se odlikuje klinastim oblikom, kosim zelenim krovom i blokadnom fasadom sastavljenom od 1,2 metra visoke i 3,3 metra široke aluminijumske cigle složene poput gigantskih cigli.
Unutra je ispunjen „najnovijim tehnologijama u tretmanu otpada i proizvodnji energije“, sposoban da spaljuje 440 000 tona otpada kako bi stvorio čistu energiju koja će godišnje isporučivati električnu energiju i daljinsko grijanje za 150 000 domova.
Sve su ove mašine raspoređene po visini, iz čega je proizišao nagnuti krov zgrade i rezultat toga skijaški teren kvadratne površine 9.000 metara.
CopenHill ima deset spratova administrativnog prostora i obrazovni centar 600 kvadratnih metara za akademske ture, radionice i konferencije o održivosti.
Sve je to prirodno osvjetljeno staklenim površinama koje su postavljene između aluminijumskih opeka.
“Za mene je CopenHill savršen primjer svjetske moći arhitekture. Da imamo moć da damo oblik budućnosti u kojoj želimo da živimo”, zaključio je Ingels.
Originalni dizajn zgrade ugradio je umjetničko djelo u dimnjak, koji bi ispuštalo prsten pare svaki put kada 250 kilograma ugljen-dioksida izađe u atmosferu. Prema studiju, ova umjetnička instalacija biće dodata na CopenHill kada se obezbijede sredstva.
Ova elektrana je možda i najčistija na svijetu, a njeni dizajneri su je pretvorili u mjesto ugodno za društveni život.
Elektrana je hibrid zgrade i pejzaža sa staklima i fasadom u stilu šahovske ploče na kojoj se nalaze sadnice, tako da bi jednog dana mogla izgledati kao zelena planina.
Copenhill posjeduje ski-liftove i stakleni lift koji omogućava pogled na aktivnosti u elektrani, odnosno na proces transformisanja smeća u električnu energiju i grijanje za više od 200.000 domaćinstava.
Arhitekta Bjarke Ingels i njegova kompanija su dobili ideju za dizajniranje elektrane prije osam godina te su čvrsto odlučili da kreiraju strukturu koja bi omogućila bavljenje planinskim sportovima.
Elektrana je veoma funkcionalna, jer čak 97 posto stanovnika Kopenhagena dobija grijanje kao bioprodukt proizvodnje energije iz integrisanog sistema gdje su električna energija, grijanje i uništavanje otpada kombinovani u jedan proces.
Dizajneri su postavili specijalnu “plastičnu travu” koja pruža savršenu podlogu za zimske sportove.
Zgrada ima i najviši zid za penjanje na svijetu koji je visok 85 metara.
U izgradnju elektrane je utrošeno 660 miliona dolara, a ona svake godine preradi 440.000 tona otpada. Elektrana može osigurati grijanje za 160.000 domaćinstava te električnu energiju za još 60.000 domaćinstava. Radi 24 sata dnevno, a cijelim postrojenjem mogu upravljati samo dva inžinjera.
Taj otpad se spaljuje na 1000 stepeni, a za sagorijevanje je potrebno dva sata. Toplotna energija koja se stvara sagorijevanjem koristi se 70 posto za toplu vodu i grijanje oko 150.000 domaćinstava, a ostalih 30% koristi se za proizvodnju električne energije koja napaja, na primjer, uličnu rasvjetu. Otpad koji ostaje od sagorijevanja, prvo se čisti od otrovnih materija koje mogu ostati od nesortiranih baterija i onda se taj očišćeni otpad koristi kao podloga prilikom izgradnje puteva.
U unutrašnjosti elektrane se ne osjeća nikakav neprijatan miris, razlog tom je posebna tehnologija koja vazduhom u suprotnom smjeru od vas oduva sav neprijatan miris.
S obzirom na sve gore navedeno i na projekte danske arhitekture koji su u izgradnji, Kopenhagen je korak bliže ka ambicioznom cilju da postane prvi karbonski neutralan grad do 2025. godine.
Skijaška staza i najviši zid za penjanje na svijetu
Napravljena od specijalne plastike kroz koju pravi travnati tepih slobodno raste, opremljena je skakaonicama i liftom za skijaše. Ljubitelji zimskih sportova moći će ovdje da uživaju i u sred ljeta.
Ski pas se može kupiti za jedan dan, mjesec dana, ili za cijelu godinu, a u podnožju Bakkena možete iznajmiti svu potrebnu opremu i ugrijati se toplim čajem, kao u pravom skijaškom centru. Amager Bakke je visok skoro 100 metara. Pored staze za skijanje tu su i hiking staza i najviši zid za penjanje na svijetu.
Staza je duga 450 metara, a do vrha vozi lift. Pretpostavlja se da će se njome provozati otprilike 50.000 do 60.000 skijaša svake godine.
Elektrana je veoma funkcionalna, jer čak 97 posto stanovnika Kopenhagena dobija grijanje kao bioprodukt proizvodnje energije iz integrisanog sistema gdje su električna energija, grijanje i uništavanje otpada kombinovani u jedan proces.
