To je rezime jučerašnjeg kontrolnog saslušanja na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje na temu „Propusti nadležnih u suzbijanju kju groznice“. Inicijativu za kontrolno saslušanje podnijeli su poslanici dr Aleksandra Despotović, Oskar Huter, Drita Lola, Branislav Nenezić i Ana Novaković-Đurović.
Dio poslanika na čiju je incijativu organizovano kontrolno saslušanje ukazao je na problem reakcije nadležnih, neadekvatne komunikacije sa javnošću, kao i na to da su dodatnom uznemirenju doprinijele oprečni podaci institucija i problem sa lokacijama za zakopavanje eutanazirane stoke.
Sa druge strane, predstavnici Ministarstva i Uprave za bezbjednost hrane naveli su da su panici u javnosti doprinijeli neodgovorni istupi pojedinaca i nestručnih lica, a smatraju da su preduzeli sve što je bilo do struke.
Poslanica Aleksandra Despotović ukazala je da kao sistem i država nemamo ključne informacije od značaja za dalje preveniranje ovakvih slučajeva.
Prema njenim riječima, ostaje nepoznanica kada se desio prvi ovogodišnji slučaj kju groznice, nijesu poznati podaci o strukturi uvoza stoke, odnosno i dalje nema odgovora - što je bio uzrok bolesti i odakle su bila prva zaražena grla.
- Bavimo se posljedicama, a preskačemo uzroke uz prebacivanje odgovornosti – kazala je Despotović.
Potencirala je da se mora definisati jasna upotreba VIS sistema (Veterinarsko-informacionog sistema) i pitala da li se podaci, kako se može zaključiti, unose retroaktivno u sistem, što bi značilo da granični veterinar to ne radi u realnom vremenu.
- Unos prvih podataka nakon pregleda treba da radi granični veterinar, a ne da to sprovodi retroaktivno neko iz Uprave. Budite srećni da imate ljude koji hoće da ukažu na ono što vide, jer je funkcija VIS sistema da pratimo kretanje uvezene stoke, a ne da dozvolimo da životinja prođe pola Crne Gore a da ne znamo ima li bolest ili ne – upozorila je Despotović.
Nadoknada štete
Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević najavio je da će uskoro do kraja biti realizovano obeštećenje, a da je resor planirao da pomogne farmerima kroz nabavku steonih junica.
Kako je kazao, u skladu sa aktima i agrarnom politikom procijenjeno je da će šteta iznositi 1.500 eura po grlu, a da će konačan epilog talasa kju groznice biti 230 eutanaziranih grla.
Prema njegovim riječima, kju groznica, pored sanitarnih i zdravstvenih problema, prvenstveno ekonomski pogađa proizvođače.
- Proizvodnja će se vrlo brzo biti nastavljena, već u prvim mjesecima naredne godine – kazao je on.
Napomenuo je da prisustvo i pojavu kju groznice nije moguće u potpunosti iskorijeniti ili preduprijediti, budući da se sa tim problemom suočavaju države regiona i Evrope, odnosno sve na svijetu osim možda Novog Zelanda zbog specifičnog geografskog položaja.
- Ali do nas je da držimo stvari pod kontrolom. U regionu su prisutne i druge bolesti životinja, što je dodatno otežavajuća okolnost i obavezuje nas da budemo budni za slučaj potencijalne pojave i kod nas – naveo je Cimbaljević.
Poslanik SD Nikola Zirojević potencirao je, kako je kazao, neodgovoran odnos vlasti, ali i organa lokalne uprave u Nikšiću, koji su na prvoj lokaciji zakopali eutanaziranu stoku u blizini vodotoka, odnosno Liverovićkog jezera protivno standardima koji to određuju. Rekao je i da je nova lokacija koja je određena na Ljeskovom dolu takođe bila u blizini kuća, što je izazvalo revolt mještana.
Problematizovao je pitanje odgovornosti veterinarske inspektorke koja je nadgledala postupke lokalne uprave prilikom tretmana stoke. Naveo je da je bilo nedopustivo otkopavanje i ponovni transport trupla životinja jer, kako je rekao, to je moglo dodatno da utiče na širenje zaraze.
Zirojević je ukazao na to da se na kontrolnom saslušanju odgovornih za postupanje u ovom slučaju nije pojavio ministar poljoprivrede Vladimir Joković kao čelnik resora.
- Sjednica je davno zakazana i Joković je na vrijeme znao, pa je mogao da prilagodi svoje obaveze. Ne umanjujem stručnost ljudi koji predstavljaju Ministarstvo, ali uočavam da je to sve češće slučaj na kontrolnim saslušanjima – rekao je Zirojević.
Poslanica Drita Lola kazala je da je u cijelom slučaju ne iznenađuje nekompetentnost političara, ali je zabrinuta kako su se u ovom slučaju postavili čelnici stručnih ustanova koji, prema njenim riječima, treba da se odupru potencijalnim političkim pritiscima.
Navela je da je Institut za javno zdravlje demantovao izjavu čelnika Uprave za bezbjednost hrane koji je kazao da je rizik od prenošenja zaraze putem hrane neznatan.
- Iznenađuje me da ste se politički prilagodili ministru umjesto da građane obavijestite o činjenicama. Razumijem potrebu da se smiri panika, ali se to ne radi tako, već koordinacijom svih u sistemu koji treba da drže situaciju pod kontrolom – rekla je Lola.
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković kazao je da nije tačno da je javnost saznala za slučaj kada su se pojavile informacije o zakopavanju uginule stoke. On je naveo da postoje dokazi njegovih istupa u medijima prije toga.
Ponovio je raniju ocjenu, pozivajući se na organizaciju EFSA, da se kju bolest ne prenosi konzumiranjem hrane.
Rekao je da postoji rizik od termički neobrađenog mlijeka koje niko tako ne konzumira, a naveo je da je mala mogućnost prenosa preko mekih sireva.
Đaković je kazao da postoje tri metode uklanjanja uginule stoke - zakopavanje, spaljivanje i izgradnja jama grobnica, a to je za naročito opasne bolesti, kao što je antraks.
Prema njegovim riječima, pribjeglo se prvoj metodi, kopanju jama dubine tri metra uz dovoljnu količinu dezinfekcionih sredstava i pokrivanje slojem zemlje kao odgovarajućem rješenju.
Založio se za to da ko god je prekršio ovlašćenja treba da odgovara, ali je stao iza postupaka veterinarske inspektorke navodeći da je ona uradila sve po propisima, naglašavajući da lokalna uprava određuje lokaciju, a inspektor kontroliše da li se sve odvija prema sanacionim propisima.
Naveo je da je objekat za postupanje sa nus proizvodima životinjskog porijekla u fazi izrade idejnog projekta i analize uticaja na okolinu. Realizuje se sredstvima iz kredita od Svjetske banke i riješiće potrebe države – naveo je on.
Odbor će se o izvještaju sa predloženim zaključcima naknadno izjasniti na nekoj od narednih sjednica.
Opštine ne reaguju na dopise Uprave
Prema riječima direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, ni nakon dva dopisa za nepunih godinu, nijedna od opština još nema jasno određenu lokaciju za zakopavanje uginulih životinja.
Prvi dopis poslat je u januaru kada je bila evidentirana pojava afričke kuge, a drugi u septembru.
Prema njegovim riječima, nakon drugog dopisa dvije opštine obavijestile su Upravu da imaju potencijalne lokacije, a nekoliko njih je tražilo dodatno pojašnjenje uslova, dok ostale nijesu odgovorile.
