Nezakonita trgovina cigaretama čini 11,6% ukupne svjetske potrošnje, a globalni gubitak poreskih prihoda od krijumčarenja cigareta iznosi između 40 i 50 milijardi dolara godišnje. To se navodi u najnovijem izvještaju Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori SOCTA 2024 koji je objavila Vlada Crne Gore.
U izvještaju se dodaje i da se u svim zemljama Zapadnog Balkana, dohodak ostvaren od krijumčarenja duvana procjenjuje na više od 200 miliona eura godišnje. Taj udio varira, od najmanjeg procenta u Sloveniji (0,01 posto BDP-a) i Hrvatskoj (0,06 posto BDP-a) do najvećeg u Crnoj Gori (0,52 posto BDP-a), prenosi Portal RTCG.
"Nezakonita trgovina cigaretama čini 11,6% ukupne svjetske potrošnje, a globalni gubitak poreskih prihoda od krijumčarenja cigareta iznosi između 40 i 50 milijardi dolara godišnje. U EU ti gubici su procijenjeni na oko 12,5 milijardi eura. Izvještajni period karakteriše tendencija pada krijumčarenja koji je izazvan stalnim aktivnostima koje su od strane nadležnih organa usmjerene na suzbijanju krijumčarenja, djelimično manja potražnja, ali i ograničenja kretanja koja su izazvana pandemijom virusa COVID 19", ističe se u SOCTA izvještaju.
U Crnoj Gori, kao u Evropskoj uniji i u zemljama regiona, izražena je, navode, problematika krijumčarenja i nedozvoljene trgovine akciznim robama, prije svega cigaretama. Ta kriminalna aktivnost dovodi do gubitka prihoda od akciza, poreza i carina, odnosno prouzrokuje značajan gubitak za budžet države i dovodi do destabilizacije tržišta i ugrožavanja legalnih poslovnih struktura.
U izvještaju se dodaje da se krijumčarenje duvanskih proizvoda javlja u različitim oblicima - roba može biti krijumčarena u komercijalnim i manjim pakovanjima, može se transportovati samostalno ili skriveno u drugim proizvodima.
"Ozbiljnost ove pojave bila je prepoznata i u ranijem periodu kada je (2014.godina), osnovana međuresorna Radna grupa za suzbijanje sive ekonomije na tržištu duvanskih proizvoda. S tim, u vezi,krajem jula 2021. godine Vlada Crne Gore donijela je i Predlog nacionalne strategije za borbu protiv nelegalnog prometa duvanskih proizvoda sa Akcionim plan za njenu primjenu", navode u izvještaju.
U istom dokumentu se podsjeća na posljednju u nizu aktivnosti Vlade Crne Gore u cilju suzbijanja ilegalne trgovine cigareta. Ta akcija odnosi se na jun 2021. godine o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne carinske zone Luke Bar. Kako navode, skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar bila su osnovni izvor iz koga su krijumčarene cigarete bilo kopnenim ili morskim putem.
"Na osnovu razlike između potrošnje i legalne proizvodnje/prometa cigareta dolazimo do podataka o veličini ilegalnog tržišta u Crnoj Gori, na osnovu čega se procjenjuje i udio nelegalnih cigareta. Crna Gora svake godine gubi između 10 - 15 miliona eura zbog sivog tržišta cigareta što je 30% vrijednosti ukupnog legalnog tržišta duvanskih proizvoda u Crnoj Gori", pomenuto je u izvještaju.
Pomenuta je i posebna veza pojedinaca i članova OKG iz zemlje i regiona.
"Oni se ad hoc ili u kontinuitetu bave ovom kriminalnom aktivnošću i stiču značajna novčana sredstva koja koriste za finansiranje drugih ilegalnih aktivnosti ili ulaganje u legalne poslove (građevinarstvo, veletrgovina, uslužni poslovi i turizam). Zabilježeno je i da se angažuju ekonomski i pravni eksperti, kao i lica sa iskustvom u oblasti špedicije, u cilju prilagođavanja promjenama u zakonodavstvu", navodi se u SOCTA izvještaju.
Pripadnici ovih mreža su fleksibilni i prilagodljivi i pronalaze nove načine za realizaciju krijumčarskih aktivnosti, a često se, napominju, krijumčarenje i stavljanje u promet cigareta odvija pod maskom legalnih poslova.
"Razvoj modernih sredstava komunikacije, korišćenje mobilnih uređaja sa kripto zaštitom, korišćenje društvenih mreža, umnogome olakšavaju kriminalnim grupama organizaciju krijumčarenja sa transkontinentalnih destinacija i otežava otkrivanje krivičnih djela. U cilju sprovođenja i prikrivanja ovih kriminalnih aktivnosti, koriste se i koruptivna krivična djela, a mete korupcije su pripadnici Uprave policije i Uprave carina, i to službenici koji su pozicionirani na srednjem i nižem nivou, koji obično propuste izvršenje određene službene radnje u zamjenu za novac", zaključuju u SOCTA 2024 izvještaju.
