''Ministarstvo pravde pohvaljeno je za sprovođenje inkluzivne, transparentne i opsežne javne rasprave na temu izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Sa te strane, Komisija je zahvalna ministru pravde na prilici da bude uključena u reformski proces crnogorskog pravosuđa, i to u tako ranoj fazi kreiranja novih normativnih rješenja.
Prema navodima u Mišljenju, prisustvo članova izvršne vlasti ne narušava nezavisnost Sudskog savjeta. Venecijanska komisija nije problematizovala ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu. Naprotiv, iz Komisije smatraju da ministar pravde u ovakvom organu može biti od koristi za kreiranje dijaloga između različitih aktera u sistemu'', navodi se u saopštenju Ministarstva pravde.
Kako dodaju pohvaljeni su i za učešće na onlajn sastancima su prethodili Plenarnoj sjednici održanoj prošle nedjelje u Veneciji.
''Pomenutim onlajn sastancima sa ekspertima Venecijanske komisije prisustvovali su i predstavnici Vrhovnog suda, Sudskog savjeta, strukovnog udruženja sudija, Advokatske komore, predstavnici parlamentarne većine i predstavnici parlamentarne opozicije i civilnog društva.
Venecijanska komisija posebno je razmotrila novi član 35 Zakona kojim se utvrđuje postupak za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Ocijenjeno je da nije u mandatu, niti djelokrugu Komisije da ocjenjuje ustavnost člana 35 Zakona ili bilo kojeg drugog nacrta amandmana'', ističe se u saopštenju.
Osim navedenog, kako dalje navode, u Mišljenju se navodi da član 124 Ustava dalje ne razrađuje predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda.
''Imajući u vidu da Opšta sjednica Vrhovnog suda može predložiti do tri kandidata, odnosno najviše tri kandidata, čini se da nije uočeno zadiranje u ustavne prerogative
Vrhovnog suda. Ovaj Sud zadržava pravo predlaganja kandidata za Sudski savjet, dok zadržava svoj prerogativ izbora predsjednika. Venecijanska komisija primjećuje da je ova odredba u skladu sa međunarodnim standardima'', navodi se u saopštenju.
U okviru Mišljenja, dodaju iz Ministarstva pravde, Venecijanska komisija je podsjetila da je njena nadležnost ograničena na procjenu usklađenosti zakona sa relevantnim međunarodnim standardima.
''S tim u vezi, poručeno je da predmetni Zakon rješava nedostatke koji su uočeni u njegovoj praktičnoj primjeni te da reforme unutar crnogorskog pravosuđa idu u pravom smjeru. Evropska komisija za demokratiju putem prava je ovim putem izrazila nadu da će njeno djelovanje u ovako ranoj fazi procesa doprinijeti najboljem reformskim rješenjima'', zaključuje se u saopštenju.
