Tri su godine od belvederskih demonstracija i nasilnog ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinjskom manastiru.
O tekovinama Belvedera, istorijskom značaju ovog datuma, Cetinju i Lovćenu kao stalnim metama političkih provokacija, za Portal Analitika govori jedan od sudionika belvederskih događaja 2021, izvršni direktor Foruma slobodnih građana Luča, Nebojša Mrvaljević.
Analitika: Na šta Vas danas asocira Belveder i 5. septembar 2021?
Mrvaljević: Prva asocijacija je lična i društvena drama koju figurativno predstavlja buđenje Feniksa iz pepela! Čini mi se da moramo u početku razdvojiti racionalni i emotivni aspekt.
5Racionalno gledano kao posljedica promjena, koje su same po sebi bile neminovne, smjenom višedecenijske vlasti, okoštale i otuđene od građana i činjenja Vlade Zdravka Krivokapića uzročno nastale pod skutom Crkve Srbije, imali smo najavu i inaguraciju kandidata za mitropolita crnogorsko-primorskog.
Ista ta Vlada sebi je dala za pravo da, suprotno Ustavu i zakonima Crne Gore, zloupotrijebi državni aparat radi sprovođenja interesa jedne vjerske zajednice nauštrb volje i težnje velikog dijela vjernika istočno-pravoslavne vjere i velikog broja građana, ateista i agnostika i suprotno već istorijski dostignutim načelima specifičnosti organizacije i upražnjavanja vjere i vjerskih obreda u Crnoj Gori.
Emocionalno mogu, iz ličnog ugla, iskazati zahvalnost svima koji su dali doprinos suprotstavljanju namjeri nametanja tuđe volje vjernicima i građanima Crne Gore, svojim prisustvom i učešćem u belvederskim događajima ili kolonama koje su pokušavale da stignu do Cetinja tih dana kao i ženama i ljudima koji su bili spriječeni da aktivno učestvuju ali su iskazali podršku na razne načine.
Analitika: Mogu li se tekovine Belvedera nazvati istorijskim i vječitim podsjetnikom da od odbrane crnogorske slobode ne smijemo odustati?
Mrvaljević: Belveder 2021. je samo još jedan od mednika crnogorske slobodarske misli i težnje u dugoj milenijumskoj istoriji njenog trajanja.
On je pokazao da u svakom vremenu Crna Gora ima i zdravo jezgro i kritičnu masu da pokrene promjene. Te promjene nijesu možda ni dovoljno brze ni dovoljno kvalitetne, kako bi mnogi od nas željeli. Ipak, sve je podložno promjeni i posljedice belvederskih događaja su se vrlo brzo odrazile na crnogorsku političku zbilju.
Analitika: Koji su negativni a koji pozitivni aspekti ovog značajnog datuma novovremene crnogorske istorije?
Mrvaljević: Kao negativne mogu se navesti nekoliko aspekata. Prvo, to je u tom momentu iskazana sirova snaga “Srpskog sveta” sprovedena po ruskom receptu! Težnja da građane Crne Gore dovedu u stanje građanskog rata, kroz suprotstavljanje različitih opcija po pitanju kvazi vjerskog ustoličenja nametnutog sveštenog lica, koja ipak nije urodila plodom.
Drugo, smatram da je i tada iskazana inertnost političke elite, uslovno nazivane kao “suverenistička”, koji su samo manjim dijelom iskoristili moguće benefite i nijesu efikasno, u političkom smislu, poentirali obaranjem 42. Vlade i dovođenjem zdravih snaga društva na vlast.
Kao pozitivno prepoznaje se nesalomivost slobodarskog duha crnogorskih građana i njihova antička težnja da lično doprinesu demokratskim procesima. Želja svakog pojedinca, građanina, da iskaže svoj stav, ima duboko socijalno i političko uporište u istorijskom trajanju crnogorske državnosti.
Analitika: Da li je toga dana uprkos nasilnoj intronizaciji ipak pobijedila slobodna Crna Gora?
Mrvaljević: Duboko vjerujem da jeste! Jer takođe vjerujem da ćutanje i savijanje glave nije osobina koja se gaji i uspjeva među građanima Crne Gore!
Vjerujem da su belvederski događaji pokrenuli procese koji će se kvalitetno suprotstaviti asimilaciji i posrbljavanju crnogorskih građana.
Analitika: Gdje smo tri godine kasnije?
Mrvaljević: I dalje smo u blatu hegemonističkog uticaja našeg najvećeg susjeda! Međutim, stiče se utisak da se geopolitičke okolnosti mjenjaju i da se ipak osjeća dašak nove nade da su građani dovoljno svjesni da se za svoju samobitnost umiju i trebaju boriti.
Na vlasti nam se smjenjuju različiti izdanci istog korijena! Od izdajnika do klasičnih prevaranata. Pokušaj obesmišljavanja državne samostalnosti i ekonomske i svake druge nezavisnosti je u toku.
Analitika: Zašto su Cetinje i Lovćen i danas mete konstantnih političkih provokacija?
Mrvaljević: Kao nastavak njihove agende na uspostavljanju “srpskog sveta” i istorijske pljačke državnih resursa imamo urušavanje ionako vrlo osjetljive ekonomije. Na političkoj sceni laž postaje svakodnevica, a etika je bačena pod noge!
Da bi se skrenula pažnja sa evidentne krađe i zloupotrebe državnih resursa, koji su vlasništvo građana Crne Gore, potrebno im je da naprave novu kriznu tačku, kojom bi se zamaskirali njihova zloupotreba i nezakonito činjenje. U tom smislu pokušavaju i pokušaće da udare na emocionalno, na simboličko jezgro crnogorske samobitnosti.
Cetinje i Lovćen su simbolički duboko utkani u državnost savremene Crne Gore i zato će biti stalna meta svih hegemonističkih politika iz okruženja!
Analitika: Da li je jedan od razloga i uvjerenje tridesetoavgustovske vlasti da bi pokoravanje Cetinja označilo i pokoravanje Crne Gore?
Mrvaljević: To njihovo vjerovanje je zasnovano na pogrešnim premisama. I Cetinje i Lovćen jesu simboli i kao takvi izuzetno važni! Ali duboko vjerujem da svaki građanin Crne Gore u svojim grudima nosi i Cetinje i Lovćen, i Durmitor i Đurđevića Taru, i Alipašinu džamiju i Ostrog!
Imamo i previše nabrajanja da bi se bi bilo ko osmjelio da ih stavi u jedan tekst. I zato hoće da nam ih otmu, jer žive svoje male živote ispunjene kompleksom niže vrijednosti željni da prisvoje tuđe.
Analitika: Da li je protest koji će se održati danas na Lovćenu znak buđenja Crne Gore i jačanja svijesti o potrebi snažnog otpora i borbe protiv nasilne asimilacije?
Mrvaljević: Vjerujem da se okupljanje na Cetinju može prepoznati kao još jedan od događaja koji promovišu zajedništvo svih građana Crne Gore oko svojih simbola. Ujedno je i podsjećanje na hrabri građanski protest iz septembra 2021. godine.
Takođe, ovo je posljednja opomena onima koji se drznu da urušavaju simbole Crne Gore i crnogorsku samobitnost za račun tuđih interesa! Pa bili oni za račun “srpskog sveta” ili ruske euro-azijske unije, BRIKS-a ili bilo koga!
Jasno je svima nama da se ova kockarska igra mogućeg postavljanja “krsta” ili nove “limene kapele” sprovodi u cilju skretanja pažnje sa agresije na Ukrajinu, čak i izazivanjem kriznog žarišta u jednoj NATO zemlji. Pošto se radi o procesima, pokušaji asimilacije nikada neće prestati ali takođe otpor i suprotstavljanje će biti stalni. Duboko vjerujem da će jačati kroz vrijeme koje je pred nama.
