Dio građana u petak je bojkotovao trgovinu u radnjama širom Crne Gore. Razlog su, kako je navedeno, visoke cijene.
I dok građani očekuju da bi takva akcija mogla rezultirati pojeftinjenjem, ekonomski analitičar Mirza Mulešković za Portal Analitika kaže da takve akcije dugoročno ne mogu rezultirati nižim cijenama.
13“Kao građanin uvijek ću da podržim svaku građansku inicijativu i moram da priznam da je ova pokazala da postoji sistemski problem sa inflacijom, koji ne traje samo ove već i prethodne tri godine. S druge strane, kao ekonomista moram da ukažem da ovakve stvari ne mogu dovesti do dugoročnog obaranja cijena, jer sve ono što se izdešavalo na tržištu ne može se promijeniti jednim bojkotom”, ističe Mulešković.
Pojašnjava i kakav bi mogao biti kratkoročni i dugoročni efekat bojkota na veliki i maloprodajni sektor.
“Crnogorska ekonomija od 2022. posebno od kraja 2024. i projektovanim budžetom za 2025. godinu postala je potrošačko društvo. Ukoliko bi se nastavila ovakva praksa da dođe do velikog pada potrošnje to bi u značajnoj mjeri uticalo na javne finasije Crne Gore”, smatra Mulešković.
Kaže da upravo javne finansije dominanto zavise od potrošnje građana.
“Imajući u vidu projektovani budžet za 2025. te da je više od 51 odsto prihoda planirano od naplate PDV to jasno govori da ukoliko dođe do velikog pada potrošnje imaćemo i velikih problema u javnim finansijama i moraćemo da se zadužujemo i za tekuću potrošnju”, pojašnjava Mulešković.
Bojkot pokazao sistemske greške ekonomije
Naš sagovornik smatra da je bojkot pokazao sistemske greške crnogorske ekonomije.
“To što nemamo proizvodnju, nemamo razvijenu industriju, to što smo tri godine povećavali minimalnu i ostale zarade, bez ikakve ekonomske aktivnosti i bez stvaranja novih ekonomskih veijednosti… Nijesmo spominjali produktivnost koja jeste osnovi indikator ekonomskog rasta i razvoja. Produktivnost u zemljama koje imaju razvijen sistem usluga teško se podiže, pa je jasno da bismo morali da radimo na povećanju naše proizvodnje”, ukazuje Mulešković.
Ono što, kako ističe, takođe treba da zabrine jeste da je prethodne tri godine Crna Gora bilježila rast ekonomije i to dominantno zbog rasta potrošnje i cijena, ali i zbog potrošnje 100.000 stranaca koji žive i rade u našoj zemlji.
“Sav novac koji smo prihodovali od te situacije iskoristili smo da povećamo javnu upravu, zaradu javne uprave, neproduktivne troškove, umjesto da smo uložili u ekonomiju i u otvaranje novih radnih mjesta u ekonomiji. Sa tim mjerama koje smo sprovodili u prethodne tri godine doveli smo do rasta cijena”, podvlači Mulešković.
Marže nijesu rasle tri godine
I dok se sa raznih adresa kao “krivac” označavaju trgovinski lanci, Mulešković pojašnjava da stvari nijesu baš takve.
“Nije dobro u ovakvim situacijama isključivo kriviti jednu stranu, odnosno trgovinske lance”, kaže Mulešković.
Pojašnjava da analize govore drugačije.
“Moramo da znamo da su određene studije, kao što je studija Ekonomskog fakulteta, pokazale da marže na koje se svi pozivaju nisu porasle u prethodne tri godine, nego su čak niže u odnosu na nivo iz 2018/19. godine, pa ne možemo reći da su trgovci maržama doveli do ovakvog rasta cijena. Da li su iskoristili za određene proizvode, vjerovatno jesu”, kaže Mulešković.
Sagovornik Analitike pojašnjava i zašto tokom akcije “Limitirane cijene” proizvodi nijesu značajno pojefinili.
“To znači da marže nijesu bile u značajnoj mjeri velike. Samim tim, teško je očekivati da dođe do ovakve situacije, jer ako pogledate strukturu same marže trgovaca kroz analizu Ekonomskog fakulteta vidjećete da više od 40 odsto čine zarade zaposlenih u tim sektorima”, ističe Mulešković.
On ističe da su se prihodi i profiti trgovinskih preduzeća povećavali zbog povećanja broja klijenata.
Upitan efekat bojkota
Akcija bojkota u Crnu Goru došla je nakon inicijative iz Hrvatske koja se proširila na region. Ekonomski analitičar pojašnjava da li regionalna koordinacija građanskih bojkota može povećati njihov efekat.
“Teško je ocijeniti da li će ovi bojkoti biti efektivni ili ne. Ali svi znamo jeste da moramo da kupujemo određene proizvode i teško da ćemo moći u potpunosti da zaustavimo potrošnju”, ukazuje Mulešković.
Pojašnjava i koje su prednosti ovakih akcija.
“Dobro je da se sistemu ukaže na određene greške i da se na taj način sistem uključi u rješavanje problema. Tu je veoma značajan dijalog, koji nije postojao ni prilikom donošenja posljednih mjera u dijelu limitiranih cijena, pa se nadam da će ovakve akcije dovesti do toga da donosioci odluka uključuju privredu u proces donošenja odluka. Jedino na taj način mogu da računaju da će odluke da budu dobre kako za građane tako i za privredu”, poručuje Mulešković.
Premijer treba da zna da budžet zavisi od potrošnje
Muleškovića smo pitali da li podrška premijera bojkotu prodavnica može da škodi privrednicima i kakve efekte može izazvati, te kako je Vlada Crne Gore trebala dugoročno da pomogne u rješavanju problema visokih cijena.
“Reakcija premijera pokazala je da trenutno ne postoji rješenje od strane države u borbi protiv inflacije. Takođe je pokazao da sve mjere koje su se sprovodile u prethodnom periodu nijesu imale skoro nikakvog efekta ako već potvrđuje da situacija sa cijenama jeste takva kakava jeste”, ističe Mulešković.
Poručuje da ovakvi istupi zabrinjavaju jer, kako kaže sagovornik Analitike, premijer treba da zna da budžet zavisi od potrošnje.
“Mora da bude svjestan činjenice koliki je kapacitet i kolika je veličina sektora trgovine, koliko ljudi zapošljavaju i koliko utiče na BDP. To je jedan od sektora koji u najvećoj mjeri determiniše BDP. Takođe, zabrinjava činjenica da smo u prethodnom periodu imali situaciju da smo kroz strateška dokumenta i sve javne istupe od donosica odluka slušali da potrošnja generiše rast crnogorske ekonomije - pozivanje na bojkot se direktno poziva na smanjenje mogućnosti rasta crnogorske ekonomije”, izričit je Mulešković.
Čekaju nas nova poskupljenja
Naš sagovornik je stava da je premijer izjavom potvrdio da mjere koje su se implementirali neće imati nikakav efekat. Upozorava da nas zbog odluka koje je Vlada usvojila čekaju nova poskupljenja.
“Moramo biti svjesni da su sve mjere koje su implementirane direktno dovodile do rasta inflacije. Bitno je naglasiti da smo imali dodatne reforme na kraju 2024. e sa impementacijom nekih od mjera od 1. januara 2025, pa možemo očekivati da dođe do rasta drugih cijena. Inflacija nijesu samo cijene u marketima već sve ono što nas okružuje, što koristimo svakodnevno, a za sve to u posljednje vrijeme su uvedene nove akcize, povećani porezi, pa samim tim je za očekivati da dođe do povećanja cijena”, naglašava Mulešković.
Sagovornik Analitike podsjeća i na izjavu ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaj koji je komentarišući bojkot kazao da treba da kupujemo domaće proizvode. Mulešković ukazuje da i tu imamo problem jer - malo toga proizvodimo.
“Složiću se sa ministom da treba da kupujemo domaće, ali pitnje je šta jedomaće? Jer je 14 odsto pokrivenosti uvozom, rijetko šta se proizvodi. Ministar je rekao dobru stvar, ali on zajedno sa premijerom treba da kreira pakete podrške privredi kako bi se razvijao crnogorski proizvod, a to smo trebali da radimo prethodne tri godine kako ne bismo došli u ovakvu situaciju”, poručuje Mulešković.
Podvlači da smo u prethodnom periodu imali upravo suprotne mjere.
“Mi smo radili druge mjere koje su bile populističke i koje su dovele do situacije kakva je sada. U ovom trenutku inflacija nije toliko visoka ali prethodne 2-3 godine je “divljala” a mi nismo ništa uradili. Tek sada osjećamo prave posljedice toga. Strah me je da ćemo i tokom prvog kvartala 2025. a i kasnije osjetiti dodatan rast cijena svega, pa će se to preliti na stopu inflacije što je prezentovano i u Fiskalnoj strategiji pa je i za očekivati”, zaključuje Mulešković.
