Počast žrtvama su između ostalih odali predstavnici Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, Inicijative mladih za ljudska prava, Akcije za ljudska prava, kao i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić.
Ministar Gutić je istakao da su se okupili kako bi ukazali na propuste države “koja je svojim činjenjem ili nečinjenjem dozvolila da određeni građani ni krivi ni dužni stradaju”.
„Mogu reći da je u posljednjih godinu dana intenzivno rađeno na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji je Vlada usvojila krajem prošle godine i koji je zbog određenih zastoja u radu Skupštine danas na dnevnom redu Plenuma. Ja se iskreno nadam da će on biti usvojen, imamo podršku parlamentarne većine za to. Taj Zakon predviđa uvođenje novog instituta civilne žrtve rata kroz koji država konačno priznaje svoje greške iz prošlosti. Kroz ovaj institut porodice civilnih žrtava rata će dobiti prava i tako će se ono što je davno trebalo da bude urađeno makar malo ispraviti,“ kazao je Gutić.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić istakao je da današnjim okupljanjem iskazuju sjećanje i poštovanje prema žrtvama zločina u Štrpcima, otetim i nedužno ubijenim putnicima iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar.
„Ne zaboravljamo i podsjećamo na njihovu sudbinu, ali i činjenicu da institucije u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori nisu ni pravno ni moralno zaokružile ovaj ratni zločin. Za mnoge članove porodica je kasno, jer nisu među živima, ali je značajno da su makar poslije 32 godine Crna Gora i njene institucije konačno smogle snagu da se suoče sa sopstvenim greškama i djelimično isprave nepravdu. Tek kada se to desi i kada svi počinioci i nalogodavci ratnog zločina u Štrpcima budu pred licem pravde i kada se članovima porodica žrtava osiguraju njihova prava mi ćemo povjerovati da se crnogorsko društvo konačno počelo suočavati sa ratnom prošlošću i da je u njemu zaživjela vladavina prava,“ poručio je Mustafić.
Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Mirsad Rastoder podsjetio je da je 1996. uhapšen jedan od učesnika zločina u Štrpcima, a da je tek 2014. dogovorom Vlade Srbije i Vlade Bosne i Hercegovine uhapšen značajan broj učesnika u zločinu. Njima je u Bosni i Hercegovini presuđeno, dok to još nije učinjeno u Srbiji.
„Takođe, posmrtni ostaci silnih žrtava rata po svemu sudeći se nalaze u jezeru Perućac i tri Vlade ne mogu nikako da se dogovore da ne samo te posmrtne ostatke pronađu nego još mnogo posmrtnih ostataka ima u tom jezeru Perućac. Porodice otetih 32 godine žive u emotivnom ropstvu i psihičkoj torturi zbog toga što ne znaju gdje su im nestali najmiliji, te što su od društva na neki način odbačeni jer i dan danas traje ta borba da se njima osigura status civilnih žrtava rata,“ naveo je Rastoder.
PR Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, Emina Skenderović istakla je da ni danas, više odtri decenije nakon zločina, bol nije manja, a praznina ostaje prisutna.
„Zločin u Štrpcima nije bio samo napad na pojedince već i na ideju zajedništva, mira i suživota. Njihovo stradanje nije bilo pitanje nacionalnosti već pitanje ljudskosti. Naša odgovornost je da njihovo stradanje ne postane sredstvo za politička prepucavanja već da ostane trajno upozorenje koliko zlo može biti veliko kada mržnja nadvlada razum,“ ispričala je Skenderović.
Amina Murić, izvršna direktorica Inicijative mladih za ljudska prava istakla je da je pitanje suočavanja sa ratnim zločinima ne samo dio prošlosti već i sadašnjosti i budućnosti.
„Država je dužna, obavezna i odgovorna da nevidljive učini vidljivim, da ispravi svoju nepravdu i da porodicama pruži podršku koja im je neophodna. Takođe, država je obavezna da iako je prošlo mnogo godina odpočinjenog zločina učini sve kako bi se zločinci priveli pravdi,“ navela je Murić.
Podsjećamo, pripadnici Vojske Republike Srpske su 27. februara 1993. godine, na željezničkoj stanici Štrpci, u Bosni i Hercegovini, zaustavili voz 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar, i iz njega izveli 20 putnika, koje su opljačkali i ubili.
Ubijeni su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice afričkog porijekla.
