U Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Malti 16-godišnjaci su prvi put glasali na izborima za Evropski parlament, nakon što je starosna granica za birače spuštena za dvije godine. U Grčkoj je dobna granica spuštena na 17 godina, a rezultati izbora pokazuju promjenu smjera razmišljanja mladih po pitanju odabira političkih opcija, prenosi CNN.
Na prethodnim evropskim izborima prije pet godina, tinejdžeri širom Evrope masovno su izašli na ulice, protestujući zbog globalnog zagrijavanja, zbog naglih klimatkih promjena. Tada nisu imali pravo glasa, ali su reagovali su na odluke koje će definisati njihove živote u godinama koje dolaze.
Mladi u Njemačkoj masovno glasali za Zelene, danas je situacija drugačija, prenose svjetski mediji.
Ankete pokazuju da mladi ljudi (obično u starosnoj grupi od 18 do 24 godine) sa obje strane Atlantika više glasaju za progresivno orijentirane stranke lijevo od centra, a ne za one sa desnice. Zbog toga su se evropski konzervativci dugo protivili davanju glasa 16-godišnjacima i 17-godišnjacima, iako je starijim tinejdžerima zakonski dopušteno raditi, a ponegdje i posjedovati vozačku dozvolu.
Na izborima izašli su najmlađi birači u velikom boju, izražavajući svoju zabrinutost zbog globalnog zagrijavanja, te su pridonijeli tzv. "zelenom talasu".
Mnogi mladi u Njemačkoj dali su svoje glasove Alternativi za Njemačku (AfD), stranci krajnje desnice. Na ovim izborima 16% birača u starosnoj dobi od 16 do 24 godine glasalo je za AfD, što je 11% više nego prije pet godina. Treba napomenuti da većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu, već povećanje broja onih koji jesu svejedno je alarmantno i zastrašujuće, analizira CNN.
Iako je AfD posljednjih mjeseci pretrpio niz skandala, od već poznatih optužbi za koketiranje s neonacizmom (jedan od vodećih kandidata rekao je da nisu svi SS-ovci bili automatski zločinci), predlaganja deportacija za njemačke građane koji nisu rođeni u Njemačkoj pa do istrage o članovima stranke koji su učestvovali u nasilju i širili mržnju, AfD je svejedno dobio veliki broj glasova na izborima.
Ipak, okretanje njemačkih mladih ljudi desnici ne dolazi iz vedra neba. Njihova istraživanja pokazuju opšte nezadovoljstvo postpandemijskim i političkim uslovima.
"Čini se da je pandemija koronavirusa mlade iritirala zbog nesposobnosti vladajućih da se nosimo s budućnošću, što se odražava u dubokoj nesigurnosti", govore analitičari.
Najvažnija pitanja za mlade su financije, pronalazak kvalitetnog zaposlenja, zdravstvo, stanovanje i društveno priznanje.
Mladi su, kao i dobar dio njihovih starijih građana, razočarani neuspjehom politike tradicionalnih stranaka desnog i lijevog centra, pa su skloni svoj glas dati nacionalističkim i desničarskim opcijama, koje ne nude prava rješenja, već uspijevaju probuditi emociju i revolt u biračima, u čemu su im dodatno pomogle i društvene mreže.
Trend rasta popularnosti desnice među mladima nije prisutan samo u Njemačkoj. Zabilježen je i u Portugalu, Italiji, Francuskoj, Holandiji i Švedskoj.
Analitičari objašnjavaju kako mladi ljudi mogu biti posebno impusivni i emotivni prilikom odabira političkih opcija. Razumljivo je njihovo nezadovoljstvo sporim oporavkom nakon pandemije koja se dogodila kao i svjetskim krizama.
