Sa Rusijom kao najnovijom u nizu, Sveta Stolica je uspostavila pune diplomatske odnose sa čak 178 zemalja
Vatikan, iako najmanja država na svijetu, sa površinom od 0,44 km2 i svega 800 stanovnika, ima jednu od najraširenijih diplomatskih službi. Ovaj grad-država, stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik moćne i nekada velike Papinske države, središte je katoličke Crkve i njenog poglavara, Pape.
Nedavno je katoličko glasilo, list “l’Avenire”, objavio članak u kojem se opširno govori o diplomatskoj mreži Svete Stolice. Iako svedena na veličinu jednog rimskog kvarta, omeđenog zidinama, država Vatikan zasigurno je jedna od najuticajnijih država svijeta, o čemu govori i razgranatost njene diplomatske mreže.
Obraćajući se prije nekoliko dana ambasadarima akreditovanim preko Svete Stolice, Papa Benedikt XVI je kazao da Rimska crkva „želi da ima odnose koji pridonose progresu ljudske porodice“.
Sa zadovoljstvom je podsjetio da su nedavno i sa Rusijom uspostavljeni puni diplomatski odnosi. I još, kazao je Papa, nadaju se da će se to uskoro desiti i sa Vijetnamom, uprkos nekim epizodama antikatoličkog nasilja koje su se desile u Hanoju i nekim drugim mjestima ove azijske države, što je „Oservatore Romano“, zvanično glasilo Svete Stolice, diplomatski prećutao.
Pomenutim državama treba dodati i Evropsku Uniju, Vrhovnu Vojnu komandu Malte i, u posebnoj formi, Organizaciju za oslobođenje Palestine.
Malo je, dakle, zemalja koje nemaju diplomatske odnose sa Vatikanom. Među tim zemljama su, pored Vijetnama, Kina i Saudijska Arabija.
U tri decenije udvostručen broj ambasadora Prije 32 godine, 1978, Sveta Stolica je imala pune diplomatske odnose sa 84 zemlje. Prije tri godine sa - 174. Sa aktuelnim papom, Benediktom XVI, cifra se povećala za još četiri države, što sada iznosi 178.
Najveći diplomatski uspjeh koji aktuelni Papa može sebi pripisati, svakako je uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Ruskom Federacijom, ozvaničenih prošlog 9. decembra. A preostale tri zemlje su Ujedinjeni Arapski Emirati, Botsvana i – Crna Gora.
Ne računajući Kosovo, Sveta Stolica nema odnose sa 16 zemalja, uglavnom azijskih. Među njima, Kina je najveća.
Vatikan, dakle, nema diplomatskih predstavnika u Avganistanu, Saudijskoj Arabiji, Butanu, Kini, Sjevernoj Koreji, Maldivima, Omanu, Tuvaluu i Vijetnamu. U ostalih sedam Vatikan ima apostolske delegate, koji, međutim, nisu akreditovani preko vlada tih zemalja. To su, u Africi – Komore, Mauritanija i Somalija, a u Aziji - Brunei, Laos, Malezija i Majnamar. 
Sa nekima od njih Sveta Stolica već je imala neke formalne odnose. Na misi koja je označila pontifikat aktuelnog Pape, bili su i predstavnici Avganistana, Saudijske Arabije, Malezije, Omana i Vijetnama. Dok su sahrani pape Pavla II prisustvovali predstavnici Bruneja i Somalije.
Sa Vijetnamom su počeli formalni pregovori kako bi se došlo do punih diplomatskih odnosa. Predsjednik Vijetnama Min Trit je 11. decembra posjetio Vatikan, dok sa Kinom već postoje neki zvanični kontakti.
Islamske zemlje tvrd diplomatski orah Nespremne za bilo kakav razgovor na ovu temu djeluju, međutim, neke islamske zemlje, kao Saudijska Arabija, u kojoj je zabranjeno katoličanstvo. Bio je jedan pozitivan znak, kada je Papa, u novembru 2007, primio u audijenciju kralja Abdalaha. Ali, sve se završilo na tome.
U ovom momentu 80-tak zemalja ima ambasadore pri Svetoj Stolici. Neki su u Rimu, a neki u drugim evropskim prijestonicama.
Nedavno su svoje ambasadore poslale Australija, Kamerun, Sejšeli i Istočni Timor.
U ovom momentu u svijetu je aktivan 101 apostolski nuncij (papinski poslanik pri nekoj vladi), od kojih neki pokrivanju više zemalja. Od tog broja, 50 su Italijani, što je procenat u opadanju u odnosu na prošlost. Godine 1961, od 58 nuncija 48 su bili Italijani (83 posto), a 1978, od 75 nuncija, 55 su bili Italijani (73 posto).
Procenat Italijana ima tendenciju daljeg opadanja. Među 26 nuncija koje je poslao Benedikt XVI, samo 10 su Italijani. Oni se, po pravilu, šalju u, za Vatikan, važnije države, kao što su Francuska, Španija, Sjedinjene Američke Države, Brazil, Kolumbija, Izrael (Jerusalem i Palestina), Rusija i ista Italija.
Ostali nunciji potiču iz drugih zemalja širom svijeta.
(pripremila. G. B.)
