Zabilješke o različitim izvedbama predstava, kao zaklon od vremena i prolaznosti, podsticanje na razvitak dramskih autora i novih publikacija, objavljivanje dramskih komada, pa čak i repertoarski afiši i plakati, spadaju u oblast teatarskog izdavaštva.
U prilično skromnom i rijetkom opusu ova pozorišna oblast, na različite načine, dio je i djelovanja crnogorskih teatarskih kuća, ali bi je valjalo unaprijediti – kvalitativno, kvantitativno i finansijski. Crnogorsko narodno pozorište ranije je imalo dosta zanimljivu i živu izdavačku djelatnost koja je prilično zamrla u posljednjih nekoliko godina. „Zetski dom“ sa Cetinja svoju izdavačku djelatnost uglavnom je bazirao na istorijskim periodima u razvoju ovog najstarijeg crnogorskog teatra, dok Nikšićko pozorište u prvi plan ističe časopis „Pozorište“. U Gradskom pozorištu iz Podgorice, koje još čeka na svoju zgradu, nemaju izdavačku djelatnost.
Na ovu temu za Pobjedu su govorili direktor Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Ilija Subotić, umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić i PR Crnogorskog narodnog pozorišta Zorana Kralj.
VAŽNOST IZDAVAŠTVA
Naši sagovornici su saglasni da je izdavačka djelatnost važna za rad teatra, te da bi trebalo da ima poseban tretman u pozorišnom djelovanju.
"Važna je upravo zbog činjenice da je pozorišna umjetnost po svojoj prirodi najprolaznija od svih i da sve ono što nam ostaje kao dokument, trag, svjedočanstvo o svakoj pojedinačnoj predstavi i radu pozorišta u različitim periodima, jeste jedini način da čuvamo, izučavamo i afirmišemo pozorišnu umjetnost. CNP je nedugo nakon početka rada u novoj zgradi 1997. godine, svjesno svega navedenog, ustanovilo izdavačku produkciju kao dio svoje redovne djelatnosti, te su tako u okviru našeg izdavačko-dokumentacionog centra nastale četiri edicije: „Premijera“, „Zetski dom“, „Dramska baština“ i „Nagrađene drame“ ", rekla je Kralj.
Svaka institucija, prema riječima Jelića, koja se trudi da uspostavi kontinuitet, ili da održi već uspostavljenu tradiciju, ima potrebu da ostavi adekvatan i jasan trag o sopstvenom trajanju i radu.
"Otuda dolazi i neophodnost zapisivanja i objavljivanja svega što je afirmativno, što je prepoznatljivo i što može da predstavlja temelj za budući rad i planove. Pisani trag prati svaki bitan posao i svako djelo još od najstarijih vremena. Na tome, uostalom, počiva i civilizacija. U današnjem vremenu izdavanje knjiga, časopisa, kataloga, biltena i zasebnih autorskih tekstova, praćeno uredničkim i dizajnerskim poslovima i sadržajima, govori i o ozbiljnosti institucije. Svjedoci smo da izdavačke poduhvate već odavno imaju i kuće koje nemaju direktne veze sa kulturom u užem smislu. Otuda je prirodno da svaka ,,kuća kulture“ ima u svom obimu poslova izdavačku djelatnost", rekao je Jelić.
Nikšićko pozorište, prema njegovim riječima, može da se pohvali izdavanjem časopisa „Pozorište“ koji postoji od 1955. godine, a kontinuirano izlazi od 2006.
"U okviru tog časopisa objavljujemo najrazličitije tekstove iz oblasti pozorišne umjetnosti i generalno života pozorišta u Nikšiću, ali i šire. Takođe, njegov sadržaj oplemenjujemo i objavljivanjem novih dramskih tekstova sa posebnim akcentom na mlade i neafirmisane autore", kazao je Jelić.
Izdavanje stručne i pozorišne literature, kao i publikacija iz djelokruga rada, prema riječima Subotića, dio je propisane djelatnosti „Zetskog doma“.
"Proteklih godina izdavačka djelatnost najstarijeg državnog teatra odnosila se na objavljivanje drama, monografskih i drugih tematskih publikacija. Izdvojio bih „Crnogorski teatar u 19. stoljeću“, priređivača Luke I. Milunovića, trotomno izdanje „Stoljeće crnogorskoga državnog teatra“, autora Luke I. Milunovića, Velimira Vujačića i Ljiljane Milunović, čiji je suizdavač bilo Ministarstvo kulture. Takođe, objavljena su i sljedeća izdanja autora Luke I. Milunovića: „Pozorište Zetski dom 1884-1896“, „Donatori Zetskog doma“, „Donatori Zetskog doma: drugo prošireno i dopunjeno izdanje“, „Pozorišna kritika u crnogorskoj periodici 1884-1916: Hrestomatija“, u koautorstvu sa Ljiljanom Milunović. Takođe, između ostalih, štampane su i drame „Višnjik“ (A. P. Čehov, prevod: Milorad Luketić), „Drame“ Rista Ratkovića (priređivač: Sreten Perović), „Čarobnjak“ (Stevan Koprivica). Neizostavan i kontinuiran dio izdavačke djelatnosti, koji takođe svjedoči o našem radu, čine plakati, katalozi, repertoari i drugi pojedinačni štampani materijali", kazao je Subotić.
SVJEŽI PROJEKTI
Kao zajednički projekat, Crnogorsko narodno pozorište i Nikšićko pozorište objavili su knjigu „Hamlet na korzou“, zbornik članaka o teaatru i filmu, autora Milorada Boškovića, čija je promocija organizovana u toku prethodne godine.
"U toku je priprema za štampanje nagrađene drame „Uspavani“ na konkursu CNP-a za najbolji domaći dramski tekst, autora Mirjane Medojević i Ilije Đurovića. Trenutno smo u završnoj fazi prevođenja teksta na engleski jezik i knjiga će vrlo brzo biti objavljena. U planu je takođe objavljivanje pet kratkih drama belgijskog dramatičaa Bernarda Meterlinka, kao i štampanje drame koja će sljedeća biti postavljena na Velikoj sceni, u okviru edicije „Premijere“", kazala je Kralj, najavljujući naredne projekte nacionalnog teatra.
Pored posljednje knjige, u Nikšićkom pozorištu, prema riječima Jelića, planiraju unapređenje pozorišnog časopisa.
"Valja napomenuti da naše izdavaštvo redovno prati i Međunarodni festival glumca i da festivalske aktivnosti upotpunjujemo odgovarajućim katalogom i biltenom. Planiramo da održimo i osvježimo svoje izdavaštvo sa posebnom pažnjom prema našem časopisu, vodeći računa o njegovoj tradiciji i reputaciji", rekao je on.
U okviru izdavačke djelatnosti, „Zetski dom“ je u septembru prošle godine, kako je Subotić podsjetio, pokrenuo svoje glasilo „Protagonist“.
"„Protagonist“ će izlaziti dva puta godišnje i težimo da publikacija vremenom postane stručni časopis s međunarodnim predznakom koji tretira pitanja pozorišne istorije, teorije, kritike, estetike, sociologije, različitih praksi. Takođe, uskoro iz štampe izlazi i publikacija ,,Pozorište Zetski dom 1884-1896“, autora Luke I. Milunovića, koja tretira razvoj redovnog pozorišnog života u Crnoj Gori do svečanog otvaranja uređenog prvog crnogorskog pozorišnog zdanja. Do kraja godine u planu je štampa još jednog značajnog djela istog autora. Riječ je o publikaciji „Pozorište Zetski dom 1897-1909“, tako da će se njenim sadržajem, kao logičnim nastavkom obuhvata teme, povezati veoma značajan datum u postojanju „Zetskog doma“ sa početkom rada prvog crnogorskog profesionalnog pozorišta. Na ovaj način Crna Gora će dobiti zaokruženu prezentaciju razvoja redovnog pozorišnog života do Prvog svjetskog rata", rekao je on.
UNAPREĐENJE
Pitanje koliko je izdavačka djelatnost u crnogorskim teatrima marginalizovana i šta je neophodno uraditi kako bi se stvari promijenile, u našim pozorištima tretiraju na različite načine.
"Mislim da se pozorišta bave izdavačkom djelatnošću u mjeri mogućeg, te da nije problem u nedostatku svijesti o važnosti ovakvih izdanja i njihovom doprinosu izučavanju pozorišta, teatrologiji, istoriji pozorišta. S druge strane, obim, dinamika, kvalitet izdanja zavise od mnogih faktora: finansijskih, organizacionih, kadrovskih. Vjerujem da bi Crna Gora trebalo da ima jedinstven centar, pozorišni institut, muzej, kako god ga nazvali, poput drugih zemalja u okruženju, koji bi se pozorišnom umjetnošću bavio na jedan organizovan, sistematski način", kazala je Kralj.
Izdavaštvo, kao i video i audio produkcija, kako je Jelić rekao, neophodan je pozorišni sadržaj, ali valja imati na umu da je on ipak propratnog karaktera, odnosno on je onaj koji potpomaže onome što je primarno, a primaran je teatar.
"Zbog toga je obavezno biti posebno osjetljiv prema problemu koji postavljate u ovom pitanju, odnosno pravilno izmjeriti šta je pozorištu zaista potrebno na polju izdavaštva i posebno voditi računa da se ta djelatnost ne rasplinjuje na teme koje se pozorišta posebno ne tiču ili koje se ne prezentuju na odgovarajućem umjetničkom ili naučnom nivou. Da skratim, pozorišne kuće treba da objavljuju prije svega dramske tekstove i njima odgovarajuće kritičke tekstove"; kazao je on.
Kontinuirana izdavačka djelatnost u teatru, mišljenja je Subotić, zahtijeva stručan, sveobuhvatan i sistematičan pristup, kako bi se izbjeglo njeno sporadično tretiranje.
"Sve to u velikoj mjeri zavisi od raspoloživosti budžetskih sredstava, koje bi u većem obimu trebalo planirati i obezbijediti za te namjene. Osim doprinosa jačanju crnogorske izdavačke djelatnosti u cjelini, pozorišna izdanja služe afirmaciji i reafirmaciji određenih pitanja, tema i pojava, bilo da govorimo o istorijskom kontekstu ili sadašnjem trenutku, koji nameće nove pravce kretanja u ovoj oblasti na kojima pozorišna umjetnost dodatno može da se razvija. Uz to, izdavačka djelatnost od posebne je važnosti i kada govorimo o pomoći u praktičnim, teorijskim i eksperimentalnim pozorišnim istraživanjima, a takođe i u smislu njegovanja postojeće, privlačenja i razvoja nove publike", kazao je on.
Konkurs za domaću dramu ove godine peti put u CNP-u
Iako je evidentno da je izdavačka djelatnost u CNP-u u posljednjh nekoliko godina stagnirala, kao razlog za to Zorana Kralj je objasnila da su posljednje dvije godine izuzetno teške za teatar.
"Pojava korona virusa u jednom trenutku je potpuno zaustavila rad pozorišta u onom suštinskom smislu a to je u izvođenju predstava i realizaciji repertoara, pa je posve logično i da su druge, sporedne aktivnosti stagnirale. S obzirom na činjenicu da je situacija sada mnogo bolja i stabilnija što se tiče rada pozorišta i svih mjera koje se odnose na nas, sigurno je da će ponovo biti pokrenute i aktivnosti u sklopu izdavačke produkcije. Vrlo smo ponosni na konkurs koji smo ustanovili 2010. godine uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, sa ciljem afirmacije domaćeg dramskog stvaralaštva i domaćih autora. Jedan od naših prioriteta jeste i kontinuitet ovog važnog i u Crnoj Gori jedinstvenog konkursa, koji će, izvjesno je, peti put za redom, biti realizovan u toku ove godine", kazala je ona.
