„Zatvara se dvanaestogodišnji ciklus koji je donio bol grčkim stanovnicima, usporio ekonomiju i podijelio društvo“, rekao je konzervativni premijer.
„Pred nama je novi horizont rasta, jedinstva i prosperiteta“, dodao je.
Grčka vlada se 2010., u trenutku teškog finandijskog stanja zemlje, obratila za pomoć Evropskoj uniji, Evropskoj centralnoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu, piše agencija France Presse.
Takozvana ‘trojka’ Grčku je u tri navrata kreditirala s 289 milijardi eura, tražeći pritom mjere štednje kako bi se poboljšale javne finandije i napunila državna blagajna.
Atena je smanjila penzije i plate, podigla poreze, zaustavila javno zapošljavanje, smanjila proračune uprava, bolnica i javnih tijela.
Treći krug pomoći završio je 2018., no Evropska komisija tada je pokrenula pojačani nadzor grčke ekonomije radi kontrole sprovođenja reformi.
Atena se takođe obvezala da će se do otplate duga držati proračunskog suficita od 3,5 posto.
„Grčka je danas jedna drugačija zemlja“, rekao je Micotakis.
“Imamo snažan rast i značajan pad nezaposlenosti od 3 posto od prošle i 5 posto od 2019. godine”, dodao je Micotakis.
EK Grčkoj ove godine predviđa rast od 4 posto BDP-a, dok će eurozona u prosjeku rasti 2,6 posto.
Nezaposlenost u Grčkoj i dalje je među najvišima u eurozoni, minimalna plata je najniža, a javni dug od 180 posto i dalje predstavlja teret za ekonomiju, prenosi France Presse.
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.
