Ta žena (65) gotovo je dvije decenije špijunirala za kubanske vlasti dok je radila kao analitičarka u američkoj Odbrambenoj obavještajnoj agenciji, piše BBC.
Nakon što je uhapšena 2001. godine, zvaničnici su rekli da je gotovo u potpunosti razotkrila američke obavještajne operacije na ostrvu, dok je jedan kazao da je bila među „špijunima koji su napravili najviše štete” a koje su SAD uhvatile.
Šefica protivobavještajne službe, tokom predsjedništva Džordža Buša, Mišel Van Kliv rekla je 2012. Kongresu da je Montes „kompromitovala sve, gotovo sve, što smo znali o Kubi i kako smo djelovali na Kubi”.
„Dakle, Kubanci su bili dobro upoznati sa svime što smo znali o njima i mogli su to da iskoriste u svoju korist. Osim toga, ona je u razgovorima s kolegama mogla uticati na procjene o Kubi, a imala je mogućnost i da proslijedi informacije do kojih je došla drugim silama”, kazala je Kliv.
Nakon hapšenja, Montes je optužena da je otkrila identitete četvorice američkih špijuna i ogromne količine povjerljivog materijala. Osuđena je na 25 godina zatvora, a sudija koji je izricao presudu optužio ju je da je dovela u opasnost „cijelu naciju”.
Međutim, za razliku od drugih špijuna visokog profila uhvaćenih tokom hladnog rata, Montes je bila motivisana ideologijom, a ne ličnim napretkom. Pristala je da radi za kubansku obavještajnu službu djelimično zato što se protivila aktivnostima Reganove administracije u Latinskoj Americi.
Glavni inspektor ministarstva odbrane u izvještaju je naveo da vjeruje da ju je naljutila američka podrška nikaragvanskoj desničarskoj pobunjeničkoj grupi Kontras koja je osumnjičena za ratne i druge zločine u zemlji, piše BBC.
Prvo joj se 1984. obratio kolega sa Univerziteta Džons Hopkins nakon što je izrazila neslaganje s američkim postupcima u Nikaragvi, a kasnije je predstavljena kubanskom obavještajnom agentu te je na večeri u Njujorku „bez oklijevanja pristala da raditi preko Kubanaca kako bi ‘pomogla’ Nikaragvi”, stoji u izvještaju glavnog inspektora.
Godinu nakon što je otputovala u Havanu na obuku, pridružila se Odbrambenoj obaveštajnoj agenciji gdje će s vremenom postati viši analitičar.
Gotovo se 20 godina, svakih nekoliko nedjelja, sastajala s kubanskim rukovodiocima u restoranima u Vašingtonu a uz to slala šifrirane poruke sa strogo povjerljivim podacima putem ‘pagera’ odnosno malih bežičnih telekomunikacijskih prijemnika.
Na kraju je uhapšena u septembru 2001. nakon što su američkih obavještajci dobili dojavu da se čini da je jedan vladin zaposleni ujedno i kubanski špijun. Jedan od agenata FBI-a rekao je da je izgledala stoički prilikom hapšenja, piše BBC.
Montes će, po izlasku iz zatvora, biti pod nadzorom pet godina nakon puštanja na slobodu i nadziraće njeno korišćenje interneta. Takođe će joj biti zabranjeno da radi za vladu ili kontaktira strane agente bez dozvole.
Međutim, jedan od agenata FBI-a Pit Lap je rekao da misli da je malo vjerovatno da će ona da pokuša da ponovo uspostavi kontakt s kubanskim agentima.
„Taj dio njenog života je gotov. Učinila je ono što je učinila za njih. Ne mogu zamisliti da rizikuje svoju slobodu”, kazao je Lap.
