Riječ je o radovima više turskih autora u kojima su u okviru kaligrafije predstavljeni izgled i moralna svojstva božijeg poslanika Muhammeda a.s, a izložba na sjever Crne Gore dolazi nakon Zagreba i Sarajeva.
Kako pojašanjavaju organizatori u najavi izložbe, muslimanski umjetnici su izbjegavali prikazivanje svetih ličnosti zbog toga što to nije u skladu sa islamskim vjerovanjem. Zbog toga su umjetnici pisanim putem pokušali da prikažu svojstva Muhameda a.s. koristeći se predajama onih koji su ga poznavali i vidjeli.
Značenje arapske riječi hilye je ‘’ukras, lijepa osobina, lijepo lice’’. Hilye, koja se u islamskoj umjetnosti naziva i hilye-i-şerif jeste opšte ime,naziv, za djela koja prikazuju fizičke karakteristike, karakter, moralna i ljudska svojstva, stav i ponašanje Muhameda a.s.
Osnova hilye se sastoji od hadisa i predaja prenosioca sahih hadisa. (Hadis je pouka koju je poslanik Muhamed a.s. govorio ili na neki drugi način sugerisao o najrazličitijim aspektima ljudskog zivota). Prije nego što je sastavljena prva hilya, sadržaj je čuvan u pamćenju osoba ili se nalazio u dijelovima u knjigama hadisa i sire.
U islamskoj literaturi hilye-i-şerif označava opis poslanika Muhameda a.s. Ovakav opis je drugačiji i detaljniji od klasičnog shvatanja portreta u slikarstvu. Portret predstavlja samo vanjski izgled osobe, a ne i njegove moralne i duhovne karakterisitke. Hilya-i-serif ne samo da opisuje vanjski izgled Muhameda a.s. , nego i njegov uzvišeni moral i ličnost.
