Kapsula će, poslije skoro tronedjeljnog boravka u svemiru, ući u atmosferu Zemlje brzinom od 40.000 kilometara na čas i treba da podnese ogromnu toplotu od 2.800 stepeni Celzijusa, što je polovina temperature na površini Sunca.
Predviđeno je da sleti u more kod meksičkog ostrva Gvadalupe u 17.39h po griničkom vremenu.
Uspjeh misije, koja će ukupno trajati nešto više od 25 dana, presudan je za Nasu koja je uložila desetine milijardi dolara u američki program vraćanja na Mjesec, nazvan Artemis i čiji je cilj priprema budućeg putovanja na Mars.
Zvaničnici kažu da je probni let letjelice, ovog puta bez posade, premašio očekivanja, ali najveći izazov predstoji, a to je prolazak kroz atmosferu pri brzini koja je više od 30 puta veća od brzine zvuka.
Kapsula je prvi put testirana 2014. ali tada nije napuštala zemljinu orbitu i vratila se nazad u atmosferu manjom brzinom, od oko 32.000 kilometara na sat.
Brod američke mornarice USS Portland postavljen je da čeka povratak kapsule, za koji je Nasa vježbala godinama. Helikopteri i gumeni čamci takođe će biti raspoređeni.
Kada se završe sve bezbjednosne radnje oko prihvatanja letjelice, ona će za nekoliko dana biti vraćena u San Dijego na američkoj zapadnoj obali.
Letjelica će ukupno preći više od 2,2 miliona kilometara u svemiru od polijetanja 16. novembra. Orion je nadlijetao Mjesec na samo oko 130 kilometara od njegove površine i udaljio se više od 430.000 kilometara od naše planete.
Kada se pokupi kapsula, biće moguće prikupiti brojne podatke, odlučujuće za naredne misije.
Misija Artemis dva predviđena je za 2024. godinu, kada treba da leti i posada, ali ni ovog puta neće biti slijetanja na Mjesec. Nasa bi trebalo uskoro da objavi imena astronauta koji će biti na ovoj misiji.
Artemis tri, zvanično planirana za 2025. godinu, prvi put će sletjeti na Mjesec, na njegov južni pol, gdje se nalazi zaleđena voda.
Samo 12 muškaraca kročilo je na površinu Mjeseca u misijama Apolo, posljednji put 1972. godine – prije 50 godina.
Cilj Nase je da uspostavi trajno prisustvo ljudi na Mjesecu, uz jednu bazu na površini i svemirsku stanicu u orbiti oko njega.
Život na Mjesecu bi trebalo da omogući testiranje svih potrebnih tehnologija za put od više godina ka Marsu, možda negde krajem 2030-ih.
