Knjiga koja se bavi transkripcijskim pravilima, odnosno pravilima koja zauzimaju važno mjesto u nauci o jeziku, objavljenja je u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. O publikaciji su govorili Milenko Perović, Jelena Šušanj, Sonja Špadijer i Neda Donat.
Ova knjiga, prema riječima Šušanj, dio je standardizacijskog procesa koji je počeo 2008. godine. U pitanju je priručnik koji slijedi za „Gramatikom crnogorskoga jezika“ i „Pravopisom crnogorskoga jezika“.
“Transkripcijska pravila, odnosno način bilježenja ličnih imena, za 33 jezika – klasična i savremena – na osnovu kojih će se strana imena preciznije čitati u originalu i lakše zapisivati u tekstovima na crnogorskom jeziku. Priručnik je podijeljen na dva dijela. Namijenjen je, prije svega, medijima i novinarima, jer oni najčešće imaju problema sa tim, a biće koristan i svima koji rade lekturu tekstova. Veoma je sređen i lak za upotrebu”, kazala je Šušanj.
Perović, koji je bio član za standardizaciju crnogorskog jezika, a kasnije i predsjednik ekspertske komisije za standardizaciju, rekao je da je ovaj proces išao veoma teško.
“Kada je došlo do sukoba u standardizaciji u Grupi za standardizaciju crnogorskog jezika, moj rezon je bio da se mora izaći sa standardizacijom što prije. Posao izdavanja pravopisa je učinjen, a tada nijesmo mogli da završimo sve, pa smo odložili proces transkripcije”, kazao je on.
U radu na knjizi je učestvovalo 28 saradnika, a Špadijer je bila zadužena za transkripciju sa francuskog jezika. Francusko govorno područje, kako je kazala, obuhvata veliki broj zemalja, naroda i kultura, pa je rad na objedinjavanju ove građe značio i približivanje crnogorske kulture frankofonoj zajednici.
“Pored značaja ovog projekta za lingvistiku u Crnoj Gori, proces prevođenja, važno je pomenuti i njegov pedagoški značaj. Priručnik obuhvata veliki broj frekventnih naziva i imena, kao i onih koji su manje poznati. U pitanju je značajna referenca za korisnike i dat je veliki broj primjera”, kazala je ona.
Neda Donat bila je zadužena za transkripciju sa njemačkog i češkog jezika. Iako je njemački germanski jezik, prema njenim riječima, nije bilo problema prilikom transkripcije.
“Nema dana da ne nailazim na greške u transkripciji, a dobrim dijelom su to „biseri“. To se dešava pod uticajem engleskog jezika. Tako da imamo komponiste „Ričarda“ Vagnera i Štrausa. Dio opšteg obrazovanja je da znamo da je Rihard Štraus i Vagner”, rekla je ona.
