U crnogorskim školama ima oko 350 učenika iz Ukrajine, a veliki broj njih pohađa nastavu onlajn po ukrajinskom državnom programu, sa nastavnicima koji rade iz skloništa, a neki čak i iz rovova na liniji fronta, kazala je Pobjedi Oksana Kijaško, program koordinator dobrotvorne organizacije „Dobro djelo“.
"Nastavnici su uglavnom i dalje u Ukrajini, a časovi se često prekidaju zbog vazdušnih napada", kazala je Kijaško.
Da je obrazovanje veoma važno i da ga ne treba prekidati uprkos tome što im je zemlja razorena ratom, pokazuje i podatak da preko 80 procenata učenika uči i po crnogorskom i po ukrajinskom programu, te da nastavnici ne odustaju od svog poziva ni u najkritičnijim trenucima.
Malo mjesta u školama i vrtićima
Ministarstvo prosvjete je Pobjedi saopštilo da se u crnogorskom obrazovnom sistemu nalaze djeca raseljena iz Ukrajine kao i ukrajinski državljani koji nijesu raseljena lica.
"Ukupno ih je 421. Predškolsko obrazovanje pohađa njih 60, osnovno 320, a srednje 41", podaci su tog resora.
Prema podacima kojima raspolaže Ambasada Ukrajine, oko 1.500 djece je među svim građanima te ratom razorene zemlje koji su našli spas i mir u Crnoj Gori.
Kazali su da postoje određeni problemi kada je riječ o ukrajinskoj djeci koja su u crnogorskim školama te da se oni postepeno rješavaju.
"Kada je sistem u pitanju, najveći problem je deficit mjesta u školama", odgovoreno je iz Ambasade.
Iz Ministarstva prosvjete je Pobjedi rečeno da su djeca iz Ukrajine, koja su u crnogorskom obrazovnom sistemu upisana u predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje i na fakultetima, najbrojnija u Budvi, Baru, Tivtu, Herceg Novom, zatim u Podgorici, Danilovgradu i Ulcinju, i po jedno dijete u Beranama i na Cetinju.
"Osim jezičke barijere, djeca ne nailaze na veće probleme. Sva dalja podrška razvija se u odnosu na procjenu razvojnih potreba na osnovu kreiranog protokola. Protokol će poslužiti za koncipiranje odgovora na sve eventualne socio-emocionalne potrebe", kazali su iz resora kojim rukovodi Miomir Vojinović.
Istakli su da je Zavod za školstvo izradio detaljne preporuke za podršku djeci iz drugih država (strancima) koja se uključuju u vaspitno-obrazovne ustanove u pogledu organizovanja nastave, učenja jezika, ocjenjivanja...
Nastavnici su uglavnom i dalje u Ukrajini, a časovi se često prekidaju zbog vazdušnih napada – kazala je Kijaško
Ministarstvo je na osnovu podataka o broju upisane djece i učenika, kao i očekivanom upisu u narednom periodu, analiziralo potrebe za opremanjem namještajem i IT opremom, a realizovana je javna nabavka i distribucija za šest osnovnih škola i četiri predškolske ustanove.
Uspostavljeni su, u saradnji sa Zavodom za školstvo i timovi za podršku uključivanju djece iz Ukrajine u obrazovni proces i izrađene smjernice za njihov rad.
"Angažovan je suportativni nastavnik u dvije osnovne škole u Baru i u dvije osnovne škole u Budvi", kazali su iz Ministarstva.
Istakli su da je u Ukrajinskom centru realizovano savjetovanje o organizaciji nastave, timskom radu, primjeni Plana za učenje i podršku za 20 predstavnika osnovnih škola iz četiri opštine, uključujući ukrajinske pedagoške radnike.
Ministarstvo prosvjete dalo je saglasnost školama za povećanje broja upisane djece, odnosno broja formiranih odjeljenja. Realizuje se podrška učenja crnogorskog jezika prema javno važećem predmetnom programu. Angažovani su nastavnici ruskog jezika, kroz dva dodatna časa.
Unicef je u septembru prošle godine podržao inicijativu Ministarstva prosvjete, odnosno Program podrške uključivanja djece iz Ukrajine u obrazovni sistem Crne Gore.
Program namjerava da pruži odgovor koji se zasniva na međunarodnim smjernicama za podršku djeci iz Ukrajine ugroženoj ratnim konfliktima, kao što su smjernice koji je izradila Evropska unija pod nazivom Podrška uključivanju raseljene djece iz Ukrajine u obrazovanje, kao i Operativne smjernice Unicefa za obrazovanje za ukrajinsku djecu u stanju izbjeglištva.
Iz Ministarstva naglašavaju da su strani državljani koji imaju privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori, jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo, invaliditet ili drugo lično svojstvo.
Oksana Kijasko
Obezbijeđeni su, u saradnji sa Unicefom, udžbenici za crnogorski, kao nematernji jezik, odnosno udžbenici za strance koji će biti ditribuirani školama u kojima najveći broj ukrajinske djece pohađa nastavu.
Problemi odraslih
Kijaško, koja je u organizaciji „Dobro djelo“ koja se bavi humanitarnim radom i pruža svaku moguću podršku građanima Ukrajine dok su ovdje, ipak ističe da je najveći problem za mnoge dubok nivo stresa i nepredvidivost situacije.
"Ljudi žele da se vrate kući, ali ne znaju kada će to biti moguće, to utiče na adaptaciju. Takođe, ljudi brinu o rođacima i prijateljima koji ostaju u Ukrajini. Ako uzmemo u obzir život u Crnoj Gori, visoke cijene po kojima se iznajmljuju stanovi i teškoće u pronalaženju posla, posebno bez znanja crnogorskog jezika, najveći su problemi sa kojima se suočavaju ukrajinske izbjeglice", kazala je Kijaško.
A za one koji su našli posao, javlja se novi problem – ko može da im čuva djecu jer su škole i vrtići već puni.
Na osnovu podataka MUP-a Crne Gore, u državu je od 24. 2. prošle godine, do 27. 2. ove godine, ušlo 96.532 ljudi a napustilo je 89.613 Ukrajinaca.
Zahtjev za privremenu zaštitu je dosad podnijelo oko 8.000 Ukrajinaca, odobreno je, prema posljednjim podacima, 7.800.
Kako je prethodna privremena zaštita, koju je Crna Gora dala ovim građanima istekla, dat je rok za njeno produženje, koji je, prema riječima Kijaško, zahtijevao veliku organizaciju.
"Da bi ne blokirali rad MUP-a, napravili smo saradnju sa Crvenim krstom, Građanskom alijansom, Ambasadom Ukrajine, UNHCR. Organizovali smo redove, obavještavali građane, prevodili smo, isrpavljali greške koje se javljaju u dokumentima, a ljudi su veoma zahvalni na toj pomoći", kazala je ona.
Ipak, i pored najbolje volje crnogorskog sistema i ukrajinskih organizacija i Ambasade, problemi se javljaju. Pojedini nijesu uspjeli ni od proljeća prošle godine da dobiju zaštitu.
Među njima je bilo i porodica sa djecom. Anastasija živi sa tri kćerke na Cetinju, a čekali su na privremenu zaštitu od 22. aprila 2022. godine.
Sa problemima u organizaciji dobijanja „papira“ se svakodnevno srijeću, a malo je punktova na kojima mogu da riješe stvar.
"Svi ljudi koji su smješteni u Budvi, moraju da idu za produženje u Petrovac, tamo radi samo mobilna područna jedinica, nema prostora za čekanje... Imali smo i slučajeve kada ljudi nijesu mogli da dobiju ljekarsku pomoć zbog toga jer nijesu imali dokumenta", kazala je Kijaško.
Ipak, navodi da su zahvalni UNHCR jer sva pitanja rješavaju zajedno.
„Dobro djelo“ ima četiri ukrajinska centra u Podgorici, Budvi, Baru i Herceg Novom koji su deifinisani u nekoliko nivoa: krizni štab, koji pomaže migrantima iz Ukrajine; kulturno-obrazovni centar i zvanično predstavništvo Ukrajinske asocijacije „Dobro djelo“.
Niko nije tražio azil
Na pitanje Pobjede da li je neko od ukrajinskih građana zatražio azil, iz Ambasade te zemlje u Crnoj Gori je odgovoreno da do sada nijesu dobili nijedan takav zahtjev.
Prema njihovim podacima, privremena zaštita je produžena svim građanima koji su je zatražili.
Na pitanje Pobjede koliko je ukrajinskih građana uspjelo da nađe posao u Crnoj Gori, iz Ambasade odgovaraju da nemaju posebnu statistiku.
"Znamo da je većina zaposlenih angažovana u IT-sektoru i ugostiteljskim objektima. Mnogi Ukrajinci nijesu zaposleni ili rade od kuće, na daljinu", kažu iz Ambasade.
Apelovali su da se, osim produženja procedure za dobijanje privremene zaštite, organizuju i sajmovi za zapošljavanje kako bi Ukrajinci lakše došli do posla.
Kao jedan od prioriteta su bezbjednost ukrajinskih građana, pa su podsjetili na nekoliko incidenata na Primorju, zbog kojih su bili zabrinuti.
Za 3.012 izbjeglica pomoć od Crvenog krsta
Crveni krst Crne Gore i opštinske organizacije Crvenog krsta pružaju kontinuiranu podršku za 3.012 izbjeglica iz Ukrajine koje su se obratile za pomoć našoj organizaciji, podatak je iz te organizacije.
Crveni krst Crne Gore je 1. marta 2022. započeo akciju prikupljanja novčane pomoći putem namjenskog žiro računa i putem SMS koda, a ukupan iznos koji je prikupljen i uplaćen Crvenom krstu Ukrajine, prema posljednjim podacima iznosi 95.313,63 eura.
Uz podršku Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, Crveni krst Crne Gore je do 30. januara 2023. realizovao 158 radionica posvećenih očuvanju mentalnog zdravlja i psihosocijalnoj podršci, 236 časova jezika za djecu i odrasle, kreativne radionice za djecu u šest opštinskih organizacija, podjelu 2.560 paketa hrane i higijene, 810 bebi paketa, 1.580 setova garderobe, te pruža podršku u ostvarivanju prava zagarantovanih privremenom zaštitom.
