Tanjušna blijeda stonoga doseže oko 95 milimetara dužine i širine je 0.95 milimetara
s konusnom glavom, ustima u obliku kljuna i velikim člankovitim izdancima na vrhu glave - vjerovatno jedinom izvoru osjećaja jer joj nedostaju oči, objavili su naučnici.
"Prije nijedna poznata stonoga zapravo nije imala 1.000 nogu uprkos engleskom nazivu koji znači 'hiljadu stopala'", rekao je entomolog Paul Marek s Virginia Techa, glavni autor istraživanja.
Stvorenje se zove Eumillipes persephone. Šačica otkrivenih jedinki živjela je na dubini od gotovo 60 metara pod zemljom. Ženke su imale više nogu od mužjaka.
"Po mom mišljenju, ovo je zadivljujuća životinja, čudo evolucije", rekao je koautor studije biolog Bruno Buzato.
Najekstremnija dužina do sad
"To predstavlja najekstremniju dužinu do sada pronađenu kod takvih stonoga, koje su bile prve životinje koje su osvojile kopno. A posebno je ova vrsta uspjela da se prilagodi životu nekoliko desetina metara duboko u tlu, u suvoj i surovoj okolini gdje je vrlo teško pronaći da stonoga preživi na površini", dodao je Buzato.
Do sada je "najnogatija" bila kalifornijska Illacme plenipes, sa 750 nogu.
Istraživači vjeruju da je razvoj tolikog broja nogu pomogao Eumillipesu.
"Vjerujemo da veliki broj nogu pruža prednost u smislu vuče/sile za guranje njihovih tijela naprijed kroz male praznine i pukotine u tlu u kojem žive", rekao je Buzato.
Vrsta živi u potpunoj tami u podzemnom staništu prepunom gvožđa i vulkanskih stijena. U nedostatku očiju koristi se drugim čulima, kao što su dodir i miris, da percipira svoju okolinu. Pripada porodici stonoga koje se hrane gljivama, pa istraživači vjeruju da se time i hrani.
1.306 nogu
Otkrivena je u regiji Goldfields-Esperance u zapadnoj Australiji, u području gdje rudari kopaju zlato i druge minerale, uključujući litijum i vanadijum. Četiri jedinke Eumillipes opisane su u studiji, a još četiri su pronađene. Nijedna od njih nije analizirana živa.
Jedna od odraslih ženki opisanih u studiji imala je 1.306 nogu, a druga 998. Jedan od dva odrasla mužjaka imao je 818 nogu, a drugi 778.
Broj nogu nije ujednačen kod ovakvih stonoga jer se presvlače, odbacujući svoj čvrsti spoljni sloj, koji ponovno raste i dodaju se nožni segmenti tokom života.
"Kod njih je uobičajeno da jedinke dobiju više nogu tokom presvlačenja tako da starije jedinke imaju više nogu od mladih", rekao je Buzato.
Uobičajeno one imaju oko 100 do 200 nogu. Nakon njih stonoge imaju najveći broj nogu, čak 382. Stonoge imaju jedan par nogu po segmentu tijela, dok ove otkrivene imaju dva para.
Naučno ime novootkrivenog stvorenja znači "istinskih hiljadu stopa" i upućuje na Persefonu, kraljicu podzemlja u starogrčkoj mitologiji. Ove stonoge, prvi put su se pojavile prije više od 400 miliona godina.
Danas je poznato oko 13.000 vrsta koje žive u svim vrstama okoline, hrane se raspadajućom vegetacijom i gljivama. Oni igraju važnu ulogu u ekosistemu razgrađujući materiju kojom se hrane te oslobađajući njene sastavne dijelove.
"Ove hranjive supstance tada mogu koristiti buduće generacije života", rekao je Marek.
