Spomenici četvorici partizanskih partijskih rukovodilaca plavsko-gusinjskog kraja u dvorištu Vezirove džamije u Gusinju više se ne vide sa ulice. Napravljen je zid kojim je zatvorena kapija koja je vodila do tih spomen-obilježja, a postavljeni su prije 70 godina. Sve je počelo najavom Fondacije ,,Gusinje“ da će započeti sa restauracijom ovih spomenika, nakon čega naprasno Islamska zajednica započinje radove na izgradnji sebilja i sahat-kule bez dozvole lokalne samouprave i Ministarstva kulture. Uz džamiju su napravljeni još neki objekti, iskopana rupa, čime je narušen izgled ovog zaštićenog područja koje se nalazi na zemljištu koje je, kako saznajemo, DUP-om zabranjeno za gradnju. Ministarstvo kulture nam je saopštilo da nijesu znali za radove i da će ispitati slučaj.
Restauracija ovih spomenika je projekat započet na donatorskoj večeri u decembru prošle godine u Njojorku. Fondacija ,,Gusinje“ je te večeri, kojoj je prisustvovala i predsjednica ove opštine Anela Čekić sakupila novac, a prije mjesec je trebala da započne sređivanja spomenika.
Nelegalni i nenajavljeni radovi
Iz Fondacije ,,Gusinje“ su se, kako su nam kazali, iznenađeni nelegalnim i nenajavljenim radovima, dopisom obratili predsjednici Čekić još prije mjesec, međutim objašnjenje nijesu dobili. Čak su dobili informacije da će spomenici biti izmješteni pa su od lokalne samoupravo tražili da im kažu da li je to istina jer novac treba uložiti u namjenu za koju je prikupljen.
Kako tvrde iz ove fondacije ,,Opština Gusinje je prećutno dozvolila bespravnu gradnju i skrnavljenje spomenika kulture bez da preduzme radnje iz njene nadležnosti jer čudi reakcija presjednice izjavom da nije obaviještena od strane fondacije iako je bila na donatorskoj večeri u Njujorku kada su sredstva za to prikupljena“.
Kazali su i da su obavijestili i Islamsku zajednicu da će započeti radove međutim odmah potom oni grade zid i ruše kapiju.
Predsjednik SUBNOR-a, rođeni Gusinjanin, Zuvdija Hodžić osuđuje radove i smatra da ti spomenici postoje 70 godina te da ih treba poštovati.
"Spomenik četvorici boraca Jusufu, Beću, Alju i Voju Novoviću je podignut odmah poslije rata u džamijskom dvorištu. Po meni je greška što su postavljeni na tom mjestu, ali razumijem i to vrijeme. Bilo je sve u duhu bratstva i jedinstva. Oni su stvarno ličnosti da se Crna Gora ponosi. Ti spomenici su tu 70 godina i postaviti zid da se ne vide nema smisla nikakvog. To nije ljudski, ni po zakonu. Ako ko ima poštenu dijasporu to su Gusinje i Plav koja pomaže, učestvuje i trebalo bi voditi računa o njihovim željama", poručuje Hodžić, dodajući da su ljudi u dijaspori ponos i primjer Gusinja i da ih treba poštovati
"Vjerujem u njihove želje da spomenik srede i urede. Mislim da su ljudi u Islamskoj zajednici razumni da ne budu faktor remećenja tih odnosa. U to ne bi trebalo da se upuštaju", poručio je Hodžić.
Grade, a čekaju odobrenje
Predsjednik Islamske zajednice Gusinje Alen Šabović kaže da su odobrili gradnju sebilja na njihovom zemljištu i da očekuju da će dobiti dozvolu i od Opštine jer su zahtjev uputili.
"Dio naše dijaspore u Njujorku je izrazio želju za izgradnju sebilja i sahat-kule i mi smo kao Islamska zajednica to odobrili. Dio zemljišta ustupamo za realizaciju tog projekta. Problem je što je blizu kulturno istorijski spomenik i pod zaštitom je države i onda smo mi u međuvremenu tražili dozvolu od Opštine i nadamo se da ćemo je dobiti", kazao je Šabović, dodajući da nijesu ugrozili spomenike jer su napravili samo potporni zid.
"To su spomenici antifašistima koji su, poslije rata 60-ih godina, napravljeni. Fondacija ,,Gusinje“ je izrazila želju da ih renovira i rekonstruiše, stvarno ne znam o čemu se radi. Oni su mi prije nekoliko dana poslali imejl, koji nije bio naslovljen na nas. Spomenici se nalaze na katastarskoj parceli koja je vlasništvo Islamske zajednice Gusinje, ali nijesmo zvanično obaviješteni", kaže Šabović ističući da nijesu dobili još dopis od Fondacije ,,Gusinje“ da traže dozvolu.
"Mi samo čujemo obnarodavane priče. Ne želimo da budemo remetilački faktor, neko ko derogira ideju antifašizma, slobodarstva, građanske, multikulturalne Crne Gore", kazao je Šabović objašnjavajući da kao predsjednik zajednice ne odlučuje sam nego ima devet članova koji vijećaju i donose odluke.
"Islamska zajednica poštuje Ustav Crne Gore i njenih zvaničnih institucija, ministarstava... nećemo ništa raditi na silu. Ako predsjednica Čekić ne dozvoli mora dati neke javne odgovore", precizira Šabović.
Dodaje da nijesu protiv žrtava rata i da su oni ,,zahvalni što danas imamo slobodu iako ideološki postoji neka razlika jer antifašizam nema nekih dodirnih tačaka sa vjerom“.
"Gajimo pijetet prema žrtvama narodnooslobodilačkog rata. To je zvanično mišljenje Islamske zajednice", kaže Šabović.
Na naše pitanje da li razmišljaju o izmještanju spomenika kazao je da bi onda sazvali džemadsku skupštinu, to je narodni organ, gdje učešće uzima čitavo stanovništvo Gusinja, muslimanske vjeroispovijesti i tu bi donijeli odluku.
Čekić se slaže i sa jednima i drugima
Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić bila je službeno odsutna kada je naša ekipa bila u njenom gradu, ali nam je imejlom potvrdila da je u decembru prošle godine prisustvovala donatorskoj večeri Fondacije ,,Gusinje“, na kojoj su, između ostalog, prikupljana sredstva za obnovu Spomenika palim borcima koji se nalazi u dvorištu Vezirove džamije u Gusinju što, kako je kazala, predstavlja projekat vrijedan pohvale i poštovanja i za koji je lokalna uprava u Gusinju iskazala potpunu podršku.
"Međutim, do danas, Opština Gusinje nije primila nikakav zahtjev ili zvaničnu inicijativu za realizaciju toga projekta", kaže Čekić, a što se tiče izgradnje sebilja, kaže da je dobila zahtjev od Islamske zajednica i da je predmet u postupku.
"S obzirom na to da se radi o zaštićenoj okolini kulturnog dobra neophodno je ispoštovati potrebnu proceduru", kazala je Čekić.
Navodi i da se izmještanje spomen-obilježja neće desiti jer Opština Gusinje nije dala nikakvu dozvolu ili potvrdu, izričitu ili prećutnu saglasnost za to.
"Naprotiv, mišljenja smo da, kao civilizacijski čin, zbog potrebe očuvanja kulturno – istorijskih dobara i utemeljenosti naše zajednice na univerzalnim, antifašističkim vrijednostima, to spomen-obilježje treba da ostane tu gdje jeste. Takođe smo sigurni da će predstojeća izgradnja sebilja i restauracija Spomenika palim borcima umnogome uljepšati prostor ne samo ispred Vezirove džamije nego i uopšte gusinjske čaršije i da će mnogi Gusinjani, naši gosti i turisti posjećivati taj prostor i uživati u njemu", poručuje Čekić.
Nakon što smo obavijestili Ministarstvo kulture o nelegalnim radovima u dvorištu Vezirove džamije Pobjedi su odgovorili da nijesu bili upoznati.
"Navedene tvrdnje moraju se bazirati na stručnom stavu nadležne Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dobijenom na osnovu analize dokumentacije i uvida u stanje na licu mjesta od strane stručno-kompetentnih lica", saopštili su iz Ministarstva, dodajući da su odmah nakon dobijanja našeg upita ostvarili komunikaciju sa nadležnom Upravom za zaštitu kulturnih dobara, koja ih je informisala da je po pitanju sanacije ovog objekta u proteklom periodu bilo postupanja.
"U okviru svojih nadležnosti a odmah nakon dobijanja vašeg upita započeli smo aktivnosti o utvrđivanju činjeničnog stanja, nakon čega će se, a shodno utvrđenom stanju od strane nadležnih organa za zaštitu kulturne baštine, preduzeti adekvatne mjere, koje će se bazirati na stručnom stavu", poručili su iz Ministarstva kulture.
Inspekcija obišla radove nakon najave dolaska novinarske ekipe
Posjetili smo ovaj kraj u petak i iznenadili se da je baš pri najavi dolaska naše novinarske ekipe komunalna inspekcija napravila uviđaj, međutim na naše insistiranje da nam daju izjavu i prokomentarišu radove, kazali su nam da će odgovoriti samo ako se zvanično obratimo putem imejla.
Ruždija Radončić: Država u rasulu, elementi to koriste
Ugledni Gusinjanin Ruždija Radončić, koji se već primakao 90. godini kaže da su Bećo Bašić, Aljo Hot, Vojo Novović i Jusuf Redžepagić njihovi stričevi i braća koji su dali svoje mlade živote za naše dobro.
"Država je u rasulu, elementi to koriste i nema autoriteta. Ja ne znam šta oni hoće. Te spomenike moramo sačuvati i nema niko pravo da ih premiješta i da gradi nekakve zidove. U onoj Jugoslaviji se znala pravda, poštovali su se zakoni, ovo sada ne razumijem. Tu treba da reaguju institucije. Ali danas niko nikoga ne ferma. Lokalna zajednica treba da reaguje", kazao je Radončić koji se sjeća ovih boraca iz priča jer je tada imao devet godina.
"Naime, jedan bataljon regularne albanske vojske, potpomognut od domaćih kvislinga, opkolio je u selu Dolja nedaleko od Gusinja grupu partizana i partijskih radnika. Bećo, Aljo, Vojo i Jusuf nijesu dočekali svjetlost slobode, dok su se ostali pod okriljem noći probili iz obruča", priča Radončić.
On nam objašnjava da nema niko pravo da otkopava i prebacuje spomenike jer po islamskim običajima to je zabranjeno.
Vezirova džamija, najstariji spomenik islamske kulture u Gusinju
Vezirova džamija, jedan od najstarijih spomenika islamske monumentalne kulture u Crnoj Gori, napravljena je u drugoj polovini 18. vijeka, iako neki podaci govore da je sagrađena i stotinu godina ranije. Najstarija je u Gusinju, a kako saznajemo od sugrađana, poznata je i kao mjesto gdje se čuvaju kamenčići iz rijeke Grnčar, na kojima se 1933. godine učila dova (molitva) za kišu, u vremenu kada je ovaj kraj pogodila nezapamćena suša.
Vezirova džamija je dobila ime po skadarskom veziru Bušatliću. Nalazi se u centru Gusinja i centralna je džamija ovoga grada. Ima sve karakteristike orijentalnog građevinarstva sa izraženim duborezanim radovima u drvetu. Građena je od lomljenog kamena i krečnog maltera. Posebnu spomeničku vrijednost predstavlja soferluk sa djelovima u duborezu, kao i enterijer koji je poslije više sanacija ostao autentičan.
Minaret je od drveta i završava se otvorenom, kružnom galerijom. Džamija je u više navrata renovirana, temeljito 1873, 1966. i posljednji put 1994. godine sredstvima Gusinjana koji žive i rade u Americi.
