Institucija zaštitinika ljudskih prava i sloboda preporučila je Ministarstvu zdravlja da pristupi izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, zaključenog 30. decembra 2021. godine, kojim je nemedicinski kadar doveden u nepovoljan položaj u odnosu na zdravstvene radnike, kojima su, za razliku od njihovih kolega, uvećani koeficijenti na način što će na osnovu jasnih, mjerljivih i objektivnih kriterijuma utvrditi koeficijent složenosti poslova za zdravstvenu djelatnost, a u skladu sa standardnom klasifikacijom zanimanja.
Diskriminisani i poniženi
Nemedicinsko osoblje zaposleno u Kliničkom centru Crne Gore i Institutu za javno zdravlje organizovalo je 10. januara protest ispred najveće crnogorske zdravstvene ustanove zbog toga što njima, u skladu sa novim Granskim kolektivnim ugovorom, zarade neće biti povećane po istom principu kao ljekarima, medicinskim tehničarima i sestrama.
Prema GKU, koji su 30. decembra prošle godine potpisali tadašnja ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, ispred Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić i ispred Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore Nebojša Radonjić, za medicinski kadar precizirano je uvećanje koeficijenata, dok su za nemedicinski kadar koeficijenti ostali nepromijenjeni, pa je uvećanje njihovih zarada svedeno na iznos koji poslodavac više ne uplaćuje za zdravstveno osiguranje, kako je predviđeno kontroverznim programom ,,Evropa sad“.
U prethodnim granskim kolektivnim ugovorima poslovi diplomiranih socijalnih radnika, psihologa, logopeda, defektologa, zdravstvenih radnika, ekonomista, pravnika, inženjera, sociologa, pedagoga, dijetetičara, zaštitnika prava pacijenata, poslova u IJZCG-u – poslovi inženjera, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i poslovi zdravstvenih radnika sa završenim master studijama, specijalista strukovnih nauka... svi su bili vezani u jednu grupu sa istim koeficijentom.
Na ovo su u pritužbi zaštitniku ukazali i zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore Slobodan Brajović, Mirko Bakić i Milorad Bogojević, navodeći i da je GKU-om nemedicinski kadar „ponižen i diskriminisan“, te da smatraju da im je povrijeđeno pravo na jednaku zaradu.
U izjašnjenju Ministarstva zdravlja, koje je na adresu institucije zaštitnika stiglo tri mjeseca nakon što je traženo, odnosno 11. maja, navodi se, između ostalog, da je jedan od razloga za uvećanje koeficijenata samo zdravstvenim radnicima taj što su u uslovima pandemije poslovi zdravstvenih radnika dodatno usloženi, dok je, kako su naveli, složenost poslova nemedicinskog kadra ostala ista, posebno u uslovima digitalne povezanosti zdravstvenih ustanova sa Fondom za zdravstveno osiguranje u obavljanju kancelarijskih poslova, bez rizika za zdravlje.
U mišljenju zaštitnika, dostavljenog podnosioma pritužbe, navodi se da iz osporenog Granskog kolektivnog ugovora proizilazi da u poslove nemedicinskog kadra, između ostalih, spadaju i poslovi diplomiranih dijetetičara, specijalista logopeda, defektologa, biohemičara, kao i svi drugi medicinski saradnici specijalisti, klinički psiholozi, VŠS socijalni radnici u psihijatrijskim bolnicama, dok u poslove zdravstvenih radnika, između ostalih, spadaju farmaceutski tehničar i VŠS farmaceutski tehničar u veledrogeriji, fizijatri, viši fizioterapeuti, zubni tehničari, razvojna i druga savjetovališta, farmaceutski poslovi u galenskoj laboratoriji, psihijatriji...
Zaštitnik nije mogao meritorno da ocjenjuje vrednovanje stručnosti i složenosti poslova nemedicinskog kadra na osnovu kojih su utvrđeni koeficijenti složenosti, jer za takvo nešto nema mandat, ovlašćenja i specijalizaciju, navodi se u mišljenju.
Nejasni kriterijumi
"Međutim, uvidom u osporeni Granski kolektivni ugovor, zaštitnik zapaža da se sa pouzdanjem ne mogu utvrditi kriterijumi na osnovu kojih je napravljena podjela između zdravstvenih radnika i nemedicinskog kadra, odnosno na primjer farmaceutski tehničar u apoteci i veledrogeriji, razvojna i druga savjetovališta, zubni tehničari na viziru i metalu, inžinjeri medicinsko-laboratorijske dijagnostike i dr., koji su uvršteni u zdravstvene radnike u odnosu na logopeda, defektologa, dijetetičara, biohemičara, medicinske saradnike specijaliste, koji su uvršteni u nemedicinski kadar", piše u dokumentu.
Pandemija je dovela do povećanog obima i složenosti posla zdravstvenih radnika, međutim situacija sa kovidom je promjenljiva, te je bilo za očekivati da će se stanje u pogledu obima posla zdravstvenih radnika koji su u direktnoj vezi sa pacijentima mijenjati tokom vremena, sa tendencijom rasta ili opadanja broja zaraženih pacijenata, navodi se u mišljenju zaštitnika.
U dokumentu dalje piše da zaštitnik ne spori navode iz izjašnjenja Ministarstva zdravlja iz kojih, u suštini, proizilazi da je epidemija umnogome uticala na obim i složenost posla zdravstvenih radnika i izložila ih visokom riziku od zaraze, ali i da ne smatra za objektivno opravdanje navode iz izjašnjenja „da složenost poslova nemedicinskog kadra ostaje ista, posebno u uslovima digitalne povezanosti zdravstvenih ustanova sa Fondom za zdravstveno osiguranje u obavljanju kancelarijskih poslova, bez rizika za zdravlje“.
"Dakle, postavlja se pitanje da li su svi poslovi nemedicinskog kadra navedeni u osporenom Granskom kolektivnom ugovoru kancelarijski i bez rizika za zdravlje. Takođe, postavlja se pitanje da li su isključivo svi poslovi zdravstvenih radnika iz osporenog Granskog kolektivnog ugovora dodatno usložnjeni pandemijom ili je pandemija pogodila i nemedicinski kadar. Ovim zaštitnik ne osporava poseban značaj, ulogu, posvećenost i nemjerljiv doprinos zdravstvenih radnika u uslovima pandemije", piše u mišljenju.
Zaštitnik u svom nalazu primjećuje i da kriterijumi i mjerila na osnovu kojih je napravljena podjela između zdravstvenih radnika i nemedicinskog kadra nijesu objektivizovani i jasni, zbog čega je nemedicinski kadar nesrazmjerno stavljen u nepovoljniji položaj.
