Čuveni neutralni status Švajcarske uskoro će se suočiti sa najvećim testom u posljednjih nekoliko decenija, a ministarstvo odbrane ove zemlje će se približiti zapadnim vojnim silama kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, piše Reuters.
Ministarstvo odbrane Švajcarske sastavlja izvještaj o bezbjednosnim opcijama koje uključuju zajedničke vojne vježbe sa zemljama NATO-a i dopunavanje rezervi municije, rekao je Reutersu Paelvi Pulli, šefica odsjeka za bezbjednosnu politiku u švajcarskom ministarstvu odbrane.
Detalji o predloženim opcijama nove politike o kojima se raspravlja u vladi nijesu ranije obznanjeni.
"Na kraju, moglo bi doći do promjena u načinu na koji se neutralnost tumači", rekao je Pulli u prošlosedmičnom intervjuu. Na putovanju u Vašington ove sedmice, ministarka odbrane Viola Amherd rekla je da bi Švajcarska trebala tješnje sarađivati s vojnim savezom predvođenim SAD-om, ali ne i da mu se pridruži, prenose švajcarski mediji.
Neutralnost, koja je držala Švajcarsku van oba svjetska rata tokom 20. vijeka, nije bila cilj sama po sebi, već je imala za cilj da poveća bezbjednost Švajcarske, rekla je Puli.
Druge opcije uključuju redovne sastanke na visokom nivou između švajcarskih i NATO komandanata i političara, rekla je ona.
Toliko približavanje Alijansi označilo bi otklon od brižljivo njegovane tradicije ne zauzimanja strane za koju njeni pristalice kažu da je pomogla Švajcarskoj da mirno napreduje i zadrži posebnu ulogu posrednika, uključujući i za vrijeme sukoba Zapada sa Sovjetskim Savezom.
Razgovaralo se o ideji punopravnog članstva u NATO-u, ali dok su Švedska i Finska - zemlje koje takođe imaju istoriju neutralnosti - na ivici pridruživanja, Pulli je rekao da je malo vjerovatno da će izvještaj preporučiti Švajcarskoj da preduzme taj korak.
Izvještaj bi trebao biti završen do kraja septembra kada će biti upućen na razmatranje švajcarskoj vladi.
Biće dostavljen parlamentu na raspravu i poslužiće kao osnova za moguće odluke o budućem pravcu švajcarske bezbjednosne politike. Sam izvještaj neće ići na glasanje.
Ministarstvo odbrane će takođe doprinijeti široj studiji koju priprema Ministarstvo vanjskih poslova. Taj projekat će sagledati usvajanje sankcija, izvoz oružja, municije i odnos sa NATO-om iz perspektive neutralnosti, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
RAT U UKRAJINi OBNOVIO DEBATU O ŠVAJCARSKOJ NEUTRALNOSTI
Švajcarska nije učestvovala u međunarodnom ratu od 1815. godine, kada je usvojila neutralnost na Bečkom kongresu kojim su okončani Francuski revolucionarni ratovi.
Haška konvencija iz 1907. utvrđuje da Švajcarska neće učestvovati u međunarodnim oružanim sukobima, da neće pomagati zaraćene strane trupama ili naoružanjem, niti staviti svoju teritoriju na raspolaganje zaraćenim stranama.
Neutralnost, uključena u Ustav, dozvoljava Švajcarskoj pravo na samoodbranu i mogućnost tumačenja političkih aspekata koncepta koji nijesu obuhvaćeni zakonskom definicijom.
Zadnji put je ažurirana početkom 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza, kako bi se omogućila vanjska politika zasnovana na saradnji sa drugim zemljama u oblastima kao što su humanitarna pomoć i pomoć u katastrofama.
Sukob u Ukrajini oživio je debatu, sada usredsređenu na vladine odluke da uvede sankcije Rusiji, ali da ne dozvoli ponovni izvoz švajcarske municije u Ukrajinu.
"Postoji mnogo nelagode što Švajcarska ne može više doprinijeti pomoći Ukrajini", rekao je Pulli.
Dopunavanje rezervi, gdje bi Švajcarska isporučivala municiju drugim zemljama kako bi zamijenila onu poslatu u Ukrajinu, još je jedna potencijalna mjera, rekao je Pulli, u odnosu na dosadašnju politiku vlade, iako je direktno snabdijevanje vjerovatno korak predaleko.
Predsjednik Ignazio Cassis je odbacio isporuke oružja trećim zemljama u znak podrške Ukrajini, ali je, možda pokazujući ekspanzivniji pogled na to pitanje, takođe rekao da neutralnost nije "dogma" i da bi neuspjeh da se odgovori sankcijama "išao na ruku agresoru."
RASTE PODRŠKA NATO-u
Švajcarska već ima neke veze s NATO-om, dok je prošle godine odlučila kupiti lovce Lockheed Martin F-35A koje kupuju ili već koriste neke članice NATO-a.
Švajcarska "ne može pristupiti nijednom savezu zbog neutralnosti. Ali možemo raditi zajedno i sistemi koje kupujemo dobra su osnova za to", rekao je ministar odbrane Amherd za SRF.
Mjere koje se razmatraju bile bi značajan korak bliže za zemlju koja se nije pridružila Ujedinjenim nacijama do 2002. godine i koja proizvodi veliki dio vlastitog oružja.
Vladimir Khokhlov, portparol ruske ambasade u Bernu, rekao je da bi takve mjere predstavljale radikalnu promjenu politike za Švajcarsku. Moskva "neće moći da ignoriše" eventualno odricanje od neutralnosti, što bi imalo posljedice, rekao je Hokhlov. On nije iznio više detalja.
Švajcarska vojska se zalaže za veću saradnju sa NATO-om kao način za jačanje nacionalne odbrane, dok je javno mnjenje pretrpjelo velike promjene od invazije na Ukrajinu.
Više od polovine ispitanika – 56% – podržava povećanje veza sa NATO-om, pokazala je nedavna anketa – znatno iznad prosjeka od 37% posljednjih godina.
Podrška stvarnom pristupanju sporazumu i dalje je stav manjine, ali je značajno porasla. Anketa Sotoma u aprilu pokazala je da 33% Švajcaraca podržava pridruživanje Alijansi, što je više od dugo stabilnih 21% iz zasebne studije ETH univerziteta u Cirihu.
"Jasno je da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila mnogo mišljenja. Ovo se vidi kao napad na naše zapadne demokratske vrijednosti", rekao je Michael Hermann iz Sotoma.
Thierry Burkart, lider Liberalno-demokratske partije desnog centra, koja je dio vladajuće koalicije, ocijenio je da je došlo "tektonske promjene" u tome kako ljudi misle o neutralnosti.
Neutralnost "mora biti fleksibilna", rekao je Reutersu.
"Prije Ukrajine, neki su mislili da više nikada neće biti konvencionalnog rata u Evropi", rekao je on, dodajući da su se neki zalagali za raspuštanje vojske. "Konflikt u Ukrajini pokazuje da ne možemo biti samozadovoljni".
Burkart je rekao da podržava veću vojnu potrošnju i bliži odnos sa NATO-om, ali ne i punopravno članstvo.
Međutim, Peter Keller, generalni sekretar krajnje desne Švajcarske narodne partije (SVP) rekao je za Reuters da je bliži odnos s NATO-om nespojiv s neutralnošću.
SVP je takođe dio vladajuće koalicije i najveća je stranka u donjem domu švajcarskog parlamenta.
"Nema razloga da se mijenja ova uspješna spoljnopolitička maksima. Donijela je mir i prosperitet ljudima", rekao je Keller.
Ministarstvo odbrane se ne slaže. Tokom svoje posjete Vašingtonu, Amherd je rekla da nam okvir zakona o neutralnosti "omogućava bližu saradnju sa NATO-om, kao i sa našim evropskim partnerima", objavio je list Tagesanzeiger.
