Na ulicama crnogorskih gradova skoro svakodnevno srijećemo napuštene ljubimce, najčešće mačke i pse. Nerijetko na ulici završe i rasni, vlasnički psi. Onog trenutka kada postanu “neželjeni”, kada se razbole ili prosto dosade vlasnicima, njihov novi “dom” postaje ulica.
Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce, koje se nalazi se na Vrelima ribničkim, a o čijem se funkcionisanju stara podgorička Čistoća, skoro svakodnevno je puno napuštenih ljubimaca.
“Sklonište funkcioniše po prinicipu ‘uhvati-steriliši-pusti’, što znači da se jedan broj pasa nakon propisanog perioda koji moraju provesti u Skloništu kao i sprovedenog medicinskog tretmana vraća na javne površine ili biva udomljen, dok se svakodnevno dovode novi sa javnih površina. Štenci se smještaju u posebne boks jedinice ili u boks sa majkom, a o njima se vodi posebna briga shodno protokolu”, kazali su za Portal Analitika iz podgoričke Čistoće.
Čekajući udomljavanje
Ekipe zadužene za obavljanje poslova hvatanja i zbrinjavanja pasa lutalica su, poručuju iz Čistoće, svakodnevno na terenu.
Ove poslove, kako kažu, vrše kako po prijavama građana tako i ako tokom redovnog obilaska primijete pse lutalice.
“Od početka godine u Sklonište su dovedena 162 psa sa javnih površina, a 27 pasa je udomljeno. Poslovi hvatanja i zbrinjavanja pasa sa javnih površina obavljaju se u dvije smjene, svakog dana je angažovana veterinarska ustanova, a u Skloništu je tokom cijelog dana angažovana i stražarska služba. Pored poslova hvatanja i zbrinjavanja, zaposleni svakodnevo vode računa o higijeni i ishrani pasa”, objašnjavaju iz Čistoće.
Sklonište, kako poručuje predstavnica NVO Ruka šapi, Milica Đikanović, nije rješenje. Neki psi, nakon što jednom dođu u skloništa, ostanu tu godinama, u nadi da će im se pronaći dom.
“Iako pričamo o privremenom boravku pasa u ovom skloništu, imamo i onih šapica koje tu borave godinama. Program uhvati-steriliši-pusti samo je jedan od načina rješavanja prekomjernog broja pasa i mačaka, ali to je i samo jedan od instrumenata koji bi trebalo da se primjenjuje. Moramo znati da azili i skloništa nisi i ne bi trebalo da budu krajnje rješenje ovog problema. Ko je srećan da bude stalno zatvoren”, pita Đikanović.
Medicinski tretman
Svaki novi pas se prije uvođenja u boks, kako pojašnjavaju iz Čistoće, pregleda, higijenski i medicinski istretira, a u Skloništu mora biti najmanje 15 dana prije nego uđe u proces udomljavanja.
“Medicinski tretman podrazumijeva preglede, sterilizaciju-kastraciju, vakcinaciju, testiranja, bez obzira da li se pas udomljava ili vraća na lokaciju sa koje je uhvaćen”, kažu iz Čistoće.
Đikanović pojašnjava i da se na pronađenu lokaciju ne vraćaju svi psi.
“Pas koji prođe ovaj tretman u Skloništu a bude vraćen na lokaciju sa koje je preuzet, je sterilisan/kastriran, vakcinisan protiv bjesnila i jako je važno napomenuti, socijalizovan. Znači da je dobronamjeran prema drugim psima, a na istu lokaciju se vraća ukoliko nema zainteresovanog udomitelja za njega i u tom slučaju on će sprečavati priliv novih pasa na tu lokaciju, koju gleda kao svoju i čuva je”, objašnjava Đikanović.
Ona kaže i da bi u skladu sa Kućnim redom Skloništa vlasnik izgubljenog psa trebalo da nadoknadi trošak boravka njegovog ljubimca, što još uvijek nije praksa.
“Nažalost, grad je i dalje prepun napuštenih pasa i neželjenih legla na svakom ćošku, a volonteri, ljubitelji, ljudi puni empatije, pune domove onima kojima treba njega i briga do udomljenja koje se desi rijetko ili veoma sporo, jer je trend udomljavanja mješanaca još nizak u našoj zemlji”, ističe Đikanović.
I iz podgoričke Čistoće napominju da je Sklonište prostor za privremeni smještaj pasa i da nije predviđeno za trajno zbrinjavanje pasa lutalica.
“U Sklonište se ne mogu dovoditi vlasnički psi, prostor je namijenjen isključivo za smještaj pasa lutalica sa prostora glavnog grada. Shodno primjeni principa ‘uhvati, steriliši, pusti’, koji ima za cilj kontrolu populacije pasa lutalica”, objašnjavaju iz Čistoće.
Na ulicama sve više neželjenih štenaca
Tokom proljeća, u periodu kada na svijet stižu mladunci mačaka i pasa, nerijetko svjedočimo nimalo humanim scenama, kada neodgovorni vlasnici želeći da se “riješe” neželjenih ljubimaca bace ih u kontejnere, nerijetko u plastičnim kesama, pored puteva...
U tom periodu volonteri imaju puno posla.
“Reaguju uglavnom potrešeni građani, volonteri, članovi NVO organizacija koji nemaju rješenje. JP Čistoća u čijem vlasništvu je Sklonište, često preuzme štence, ali tek rođeni životi, odvojeni od majki mogu preživjeti isključivo ako se postave nekoj drugoj ženki ili uz pomoć vještačke formule i flašice”, kaže Đikanović.
Štence, kako ističe sagovornica Analitike, takođe ne bi trebalo slati u sklonište.
“Tako ih nismo spasili, već smo ih izlaganjem virusu, kojeg tamo ima uvijek zbog velike cirkulacije pasa, dodatno ugrozili i smanjili mogućnost njihovog preživljavanja na pet odsto. Potrebno bi bilo da postoji poseban objekat za njih, te da se zaposleni koji se bave hranjenjem i tretmanom štenaca bave isključivo njima, zbog virusa koji opstaje dugo i prenosi se dodirom, obućom i sl”, ističe Đikanović.
Ona je stava da odgovornost za neželjene mačiće i kučiće snosi vlasnik životinje.
“Vlasnici se često bune protiv sterilizacije jer to ne smatraju humanim činom, ali kada dobiju leglo pozivaju nas, krive nas što ne želimo da ih preuzmemo, pa često čujemo emotivne ucjene: ,,Onda ću da ih bacim“. Mnogi održe obećanje i baš ,,humano“ se ponesu prema svojim štencima”, ukazuje Đikanović.
Institucije zatajile
Po pitanju trajnijeg rješavanja ovog problema, kako kaže Đikanović, institucije su zakazale.
“Nismo zadovoljni radom i interesovanjem institucija za ovaj problem. U decembru 2020. formirana je radna grupa sa Glavnim gradom i predstavnicima institucija nadležnih za ovu oblast i održan je jedini sastanak. Insistirali smo dalje na nastavku saradnje, ali smo odbijani u par navrata. Kroz taj jedan sastanak odlučeno je da se sprovede sterilizacija ženki uz subvenciju i to je sve. Rad ove grupe treba opet probuditi i uvezati sve strane. Tu pričamo o komunalnim službama, NVO sektoru kao i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove”, ističe Đikanović.
Iz Čistoće napominju da oni rade sve što je u skladu sa njihovim dužnostima.
“Mi ćemo u dijelu rješavanja problema pasa lutalica na javnim površinama nastaviti da radimo ono što jeste u našoj nadležnosti, a to je zbrinjavanje što većeg broja pasa lutalica u Skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce, kao i promociju udomljavanja”, kazali su iz Čistoće za Portal Analitika.
Ukazuju da je na ulicama sve više vlasničkih pasa i da se kraj problemu ne nazire.
“Ova pojava je upravo dokaz nesavjesnog odnosa pojedinaca, kao i potvrda našeg mišljenja da problem pasa lutalica neće biti riješen na pravi način, dok god postoje neodgovorni vlasnici”, poručuju iz Čistoće.
Iako zakon propisuje kazne za neodgovorne vlasnike, Đikanović navodi da ne zna da je iko ikad kažnjen zbog toga u našoj zemlji.
“Odluku o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima Opštine Podgorica jasno propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od jedne četvrtine do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti fizičko lice koje, između ostalih navedenih prekršaja koji ugrožavaju dobrobit njegovog ljubimca, ne brine o razmnožavanju istog i ne obezbijedimu odgovarajuće odnosno propisane uslove držanja. Ova odluka je takođe spremna za korjenitu promjenu ali ni kao postojeća nije imala primjenu. Nije nam poznato da je neko kažnjen jer je izbacio neželjenog ljubimca, nije nam poznato ni da je neko kažnjen zbog zlostavljanja životinje uopšte”, ističe Đikanović.
Kako da udomite pasa
Napuštenim psima se nakon smještanja u Sklonište, traži novi dom. Svi oni koji žele novog ljubimca, mogu idealnog potražiti u Azilu na Vrelima ribničkim.
“Udomljavanje pasa ima pozitivan trend unazad nekoliko godina, a veliki doprinos imaju kampanje i mediji sa kojima imamo kontinuiranu saradnju koja se ogleda u promovisanju ovog sadržaja i uopšte prednostima udomljavanja umjesto kupovine psa. Pomoć pružaju i volonteri nevladinih organizacija koji putem svojih kanala komunikacije nalaze dom za pse smještene u Skloništu. U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani Sklonište mogu obići svakog radnog dana od 15 do 16 časova – posjete građana, prijave za udomljavanje pasa - četvrtkom od 15 do 18 časova i subotom od 10 do 12 časova”, objašnjavaju iz Čistoće.
Četvrtkom i subotom, u navedenom terminu, zainteresovani građani koji žele da udome psa mogu doći u Sklonište i popuniti upitnik, a prilikom preuzimanja psa udomitelj potpisuje ugovor o udomljavanju koji sadrži sve podatke o novom vlasniku.
“Da bi potencijalni udomitelj mogao da udomi psa iz Skloništa, mora biti punoljetan ili doći u pratnji punoljetne osobe. Što se tiče uslova, svi potencijalni udomitelji moraju da ispunjavaju uslove koji su predviđeni Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, kao i opštinskim odlukama o držanju kućnih ljubimaca”, navode iz Čistoće.
Kapaciteti podgoričkog azila prošireni
Protekli vremenski period, kako za Portal Analitika navode iz Čistoće, obilježila su značajna investiciona ulaganja Glavnog grada i Čistoće kako na opremanju, tako i na širenju pratećih sadržaja Skloništa za napuštene i izgubljene kućne ljubimce, pa je ono danas prepoznato kao primjer reprezentativnog objekta, koji karakterišu svi neophodni sadržaji za pružanje kontinuiranih i kvalitetnih aktivnosti.
