Potezi američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa uvođenjem carina drugim državama ostaviće dugoročne posljedice i opteretiti odnose sa zemljama i tržištima sa kojima je SAD do sada imala najznačajniju trgovinsku razmjenu, smatra osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić.
Dugoročne posljedice
Situacija se, kako podsjeća u razgovoru za Analitiku, po ovom pitanju mijenja iz dana u dan.
3
“Carine predstavljaju barijeru pri robnoj razmjeni, te utiču na smanjenje globalne trgovine, povećanje troškova poslovanja i direktno vodi u svjetsku recesiju. Što razmjere trenda podizanja carina bude veći, to je i rizik od globalne recesije značajniji”, upozorava Nikolić.
Globalna dešavanja na tržištu odraziće se, kaže sagovornik Analitike, i na crnogorsku ekonomiju.
“Direktno, uvedene carine za uvoz iz Crne Gore, poskupiće crnogorske proizvode koji se nađu na američkom tržištu. S obzirom na to da su carine prema drugim zemljama znatno veće, to bi značilo da će crnogorski proizvodi koje SAD uvoze, poskupiti manje od sličnih proizvoda iz drugih zemalja”, kaže Nikolić.
Indirektni efekti carinskog rata
Ipak, kako dodaje, mora se uzeti u obzir i indirektni uticaj.
“Ako se trend mjera i kontra mjera u vidu uvođenja carina nastavi, to će definitivno voditi do usporavanja trgovine i zatvaranja nacionalnih i regionalnih tržišta, što će povećati troškove poslovanja i dovesti do porasta cijena, naročito onim zemljama koje su više uvozno zavisne. Nažalost, sve će to platiti krajnji kupci, a posebno uvozno zavisne zemlje kao što je Crna Gora, čija nam je struktura platnog bilansa, nažalost, jako poznata”, ističe Nikolić.
Prema njegovim riječima, primarni cilj ovakve politike je da se proizvodnja vrati u SAD. Visokim carinama se poskupljuje uvoz i štiti domaća proizvodnja, pa ova administracija računa, kako dodaje, da će to biti dovoljno primamljivo da se proizvodni pogoni vrate u USA, kreiraju nova radna mjesta i doprinesu razvoja američke ekonomije.
Sumnje u realnost i logiku Trampove strategije
“Koliko je to realno, veliko je pitanje, a u nekim slučajevima je i nelogično. Na primjer, mi izvozimo viho i alkoholna pića, pa sve i da hoćemo, naše vinograde ne možemo prenijeti u SAD. Nadalje, ova administracija najavljuje direktne pregovore oko carina, što navodi da postoji i taj cilj da u pregovorima namjeravaju da poprave pozicije proizvoda američke privrede na inostranim tržištima. Međutim, s obzirom na zbilja neuobičajene i jednostrane poteze koje pravi, velika je nepoznanica da li će se scenario dalje razvijati u skladu sa tim očekivanjima”, tvrdi vlasnik Bi Consultinga.
Smatra da u svakom slučaju vrijeme ne radi za sadašnju američku administraciju, jer, kako ističe sagovornik Analitike, negativni trendovi na finansijskim tržištima podižu nervozu.
“Ukoliko dođe do podizanja carinskih stopa nakon ovih 90 dana, i takvo stanje ostane duže na snazi, za očekivati je prije svega značajan rast inflacije u SAD, kao i značajno slabljenje konkurentnosti američke privrede u međunarodnoj konkurenciji. A tek ako ostatak svijeta ne uđe u pregovore nego kao kontra mjeru podigne carine za uvoz iz SAD, to će negativno uticati na američke proizvode na tržištima van SAD. Šta investitori misle o uticaju najavljenih mjera na poslovne rezultate najbolje se vidi po kretanjima na finansijskim tržištima nakon objave uvođenja opštih carina, kada su tržišta zabilježila oštar pad, kao i u četvrtak kada su izrazito pozitivno reagovala na vijest o odlaganju najavljenih mjera”, podsjeća Nikolić.
Još jednom ističe da je podizanje carina zapravo podizanje barijera i zatvaranje ekonomije unutar nacionalnih i regionalnih tržišta.
“Recesija obično naviše pogodi zemlje u razvoju, kao i siromašne slojeve unutar društva, a posebno izazovan period bi mogao nastati za male, neintegrisane, dominantno uvozne ekonomije, poput Crne Gore”, zaključuje Nikolić.
