Prvi put, većina Finaca želi u NATO, sudeći po rezultatima ankete koju je napravio javni servis "Yle" prošle nedjelje, u kojoj se 62 procenta punoljetnih stanovnika izjasnilo da želi učlanjenje, a 16 posto je bilo protiv. Ranije, prije invazije Rusije na Ukrajinu, podrška građana članstvu NATO u Finskoj bila je na oko 20 posto.
Ninisto je rekao da je učlanjivanje u NATO bila jedna od dvije glavne alternative Finske za bezbjednost u okviru EU, dok je druga pojačavanje odbrane sa SAD i susjednom Švedskom.
„Početna tačka nam je da tražimo nešto drugo, umjesto da samo nastavimo ovako, kako smo i do sada“, kazao je Ninisto za „Fajnenšel tajms“ (FT).
On je dodao da obje opcije imaju prednosti kojima bi se popravila bezbjednost Finske.
Ukoliko bi finski političari podržali članstvo u NATO, tada bi podrška naroda bila 74 posto, dodaje se u istraživanju finskog javnog servisa.
"Razumijem sve to vrlo dobro, jer bi naše učlanjenje moglo da izgleda da je naša briga završena. Ali sve ostale alternative uključuju rizike koje moramo da vidimo. U ovom trenutku najveći rizik je eskalacija situacije u Evropi", kazao je Ninisto.
Finska vlada priprema "bijeli papir" o bezbjednosnim opcijama, uključujući i potencijalno članstvo u NATO, navodi FT i dodaje da je parlament spreman da odlučuje o tome da li da se aplicira za članstvo u NATO narednih mjeseci.
Od zemalja članica Evropske unije, Finska ima najdužu granicu sa Rusijom - 1.340 kilometara.
