Toplina i duh Sredozemlja odvajkada šarmantno opijaju dušu i um, blagotvorno krijepe tijelo, znakovito ljudi iz predjela đe se iskreno uzdiše za ljepotom i čistotom mediteranskog mora i zraka. Vulkanskom lavom Vezuva zatrpani su civilizacijski krvotoci drevne Pompeje. Njene antičke žile oživljava Napulj, čije blagodeti i južnjačku razigranost uživaju gordi engleski lordovi, raskalašni ruski kneževi, elita evropske aristokratije, dobrostojeći Francuzi, Njemci, tokom XIX stoljeća.
Prijem kod Rotšilda
,,Pisma iz Italije“ darovitog Ljube Nenadovića otkrivaju divljenje, istinsko poštovanje učenih, uglednih, imućnih stranaca, gorostasu crnogorske i južnoslovenske poezije i povijesti Njegošu. Engleski lord posjećuje crnogorskog vladara, oduševljeno govoreći: ,,Nisam mogao poći iz Neapolja, da se ne oprostim s Vama. I budite uvjereni da mi je milije, što sam vidio i upoznao Vas nego Neapolj“. Ljuba Nenadović naročito naglašava značaj njegovih riječi: ,,Englezi rijetko laskaju; bogati lordovi nigda“, dok Njegoš cijenjenom gostu poklanja svoju sliku s potpisom, sjetno govoreći: ,,Kad dođete u bogati London i kad pokažete ovu sliku svojim prijateljima, nemojte im kazati - ovo je vladalac jednog srećnog naroda, nego im kažite - ovo je mučenik jednog za slobodu mučeničkog naroda“.
Prestižni prijem u raskošnoj vili s njegovanim vrtom glasovitih Rotšilda marta 1851. u Napulju čudesno je uljepšao vanredno otmjenim fizikusom u gizdavom crnogorskom ruhu vladar i poeta Petar II Petrović Njegoš. Kao što je suvereno vladao svojom magičnom zemljom, dominirao je i te ugodne večeri, nadasve genijalnim intelektom, dostojanstvenim držanjem, elegantnom pojavom. Magnetski je privlačio pažnju znamenitih ličnosti, dotjeranih dama, uglađene gospode, obasipao ih uzvišenom rječitošću, finoćom briljantnih misli, pitkim pričama o Crnoj Gori, njenim legendarnim junacima i veličanstvenim pobjedama. Bankarskoj pronicljivosti i radoznalosti Rotšilda oličenoj u pitanju: ,,Zašto ne kujete novce u Crnoj Gori?“ oštroumnost crnogorskog vladike kazuje: ,,Kad bi se mogli od kamenja kovati, ja bih ih odavno počeo kovati!“ Samouvjerenošću nenadmašnog virtuoza, Njegoš trijumfalno odlazi u pitome, blage napuljske noći. Mirisi mora, aroma narandži i limuna, ljekovitost i ljupkost romantičnog juga spiraju sumorne naslage cetinjskih kiša, gorčinu i grudobolju gospodara crnogorskog.
Državničke počasti za crnogorskog suverena
Viceadmiral Sjedinjenih Američkih Država ukazuje naročito poštovanje Njegošu, srdačno poziva da ,,poglavar slobodne Crne Gore ukaže počast i posjeti ubojnu lađu slobodne Amerike“. Državnički naklon velike sile ponosnoj, samostalnoj državi! Zasijala je ljepota crnogorske narodne nošnje - naočiti Njegoš u pratnji stasitih serdara Andrije Perovića, upravitelja dvora vladičina Đuka Srdanovića, perjanika Vukala i Ljube Nenadovića, među paradnim uniformama američke mornarice na brodu simboličnog imena ,,Nezavisnost“. Grunuo je dvadeset jedan počasni plotun u čast crnogorskog suverena Njegoša!
Markantni britanski plemić, nadareni lingvista Ernest Satov, ispleo je raskošni diplomatski vez u Japanu, Kini, Maroku, Urugvaju, krunisan dragocjenim djelom ,,Guide to Diplomatic Practice“ (Vodič za diplomatsku praksu) objavljen koncem Prvog svjetskog rata 1917. godine. Isijavaju diplomatski uzusi, rafinirana pravila protokola. Pažnju plijene ,,Maritime Honours“ (Pomorske počasti), prožete slavnom tradicijom, imperijalnim obrisima kolonijalne i pomorske sile Ujedinjenog Kraljevstva o ceremonijama svečanog dočeka i vojnim počastima lepršavih jedrenjaka i flote moćnih mornarica, ukazane visokim zvanicama. Naglašava da se u čast suverena, vladara nezavisnih država, ispaljuje dvadeset jedan počasni plotun, što i danas baštine precizna pravila državnog protokola i diplomatske prakse u međunarodnim odnosima, upriličena prilikom posjeta predsjednika stranih država, monarha, prvih ličnosti suverenih zemalja!
Užarena lava grotla Vezuva i uništeni gradovi ostaju u pjesmi crnogorskog vladike ,,Polazak Pompeja“. U Napulju odzvanjaju rodoljubive Njegoševe riječi, zapisane perom srpskog diplomate i pisca Ljube Nenadovića, koje generacije s ponosom upijaju: ,,Ala se mi Sloveni narobovasmo. Ali mi, Crnogorci, bogami nijesmo! Svakom slobodnom čovjeku možemo slobodno u oči pogledati. Ni pred kim se ne moramo zastidjeti!“
(Autor je crnogorski diplomata)
