Naime, prema zvaničnim podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori tokom maja 2021. godine boravilo je 47.042 turista koji su ostvarili 128.500 noćenja. Ako ove podatke uporedimo sa zvaničnim podacima iz maja 2019. godine, u Crnoj Gori u kolektivnom smještaju je tada boravilo 125.492 turista koji su ostvarili 411.359 noćenja.
Najprostijim matematičkim računom dolazimo da je u maju ove godine realizovano 37 odsto posjeta u poređenju sa majem 2019. godine.
Kada su u pitanju noćenja, procenat je još nepovoljniji. Naime, realizovano je svega 31 odsto noćenja u poređenju sa istim mjesecom od prije dvije godine.
Međutim, kada uporedimo strukturu gostiju maj 2021 maj 2019. godine, onda podaci daju jasnu sliku da će sezona po pitanju prihoda biti daleko ispod planiranog.
U maju ove godine u ukupnoj strukturi ostvarenih inostranih posjeta 64 odsto čine gosti iz Srbije 9.382 , Kosova 7.849, Albanije 5.353 i Bosne i Hercegovine2.400.
Sa druge strane, sa strateških emitivnih tržišta ostvareno je tek 4 odsto inostranih posjeta, odnosno 1.663 posjete i to: 602 iz Njemačke 374 iz Francuske, 348 iz Poljske, 339 iz Velike Britanije.
Ako ove podatke uporedimo sa strukturom inostranih gostiju iz maja 2019. godine, uvidjećemo drastične razlike pogotovo u broju turista sa strateških emitivnih tržišta.
Naime, najveći broj ino turista došao je te godine iz Njemačke -11.835 i Francuske 11.572, nakon kojih slijedi Kina 10.462, pa tek Srbija 9.424, Velika Britanija 5.325, Rusija 4.783, Austrija – 3.653, Bosna i Hercegovina 3.568, Izrael 3.452, SAD – 3.134.
Ovakva diferentnost u stukturi posljedica je nepripremljenosti, neorganizovanosti i neadekvatne promocije na tim tržištima, iako će se odgovorni u sektoru turizma vjerovatno pozivati na stanje izazvano virusnom pandemijom. Logično, ovakvo stanje u strukturi gostiju povlači za sobom drugačiju cjenovnu politiku, pa je hotelska privreda svoje cijene prilagodila tržištima sa kojih gosti dolaze.
Svi koji su naumili da ljeto provedu na crnogorskom primorju za noćenje sa doručkom će morati da izdvoje od 35 eura pa naviše, zavisno od hotela i pratećih usluga koje se nude.
Naime, od polovine juna do 1. oktobra u hotelu Splendid sa 5* cijene smještaja iznose 80 eura bez doplate za djecu do 12 godina. Ova cijena uključuje noćenje sa doručkom u Superior sobi, korišćenje plaže i plažnog mobilijara, zatim wellness sadržaja u Splendid Spa & Wellness centru, te boravak djece u „Dječjem dvorcu”.
Hotel Montenegro Beach Resort sa jednom zvjezdicom manje nudi cijenu smještaja već od 58 eura po osobi. Tu se takođe podrazumijeva noćenje sa doručkom, i korišćenje istih propratnih sadržaja.
Resort Ruža vjetrova za jul i avgust je pripremio relax paket, za boravak koji podrazumijeva paket za dvije odrasle osobe i jedno dijete do 12 godina u iznosu od 130 eura, dok je taj isti paket u junu iznosio 106 eura.
Soba u manjem hotelu Ami Petrovac u junu se mogla rezervisati za 105 eura, dok je za prvu polovinu jula cijena 119, a u drugoj polovini jula i avgustu, ta cijena će biti 143 eura. U ovu cijenu cijenu je uključena usluga polupansiona doručak i večera, te korišćenje spa centra.
Najskuplja soba u junu, u okviru hotelske grupe Budvanska rivijera bila je u hotelu Palas u Petrovcu 86 eura po osobi, a najjeftinija u hotelu Castelastva gdje je iznosila od 42 eura.
Cijene smještaja na tivatskoj rivijeri su se kretale od 37 eura u predsezoni, 47 u maju, 55 u junu dok će u špicu sezone cijene biti 70 eura po osobi sa uključenim doručkom i popustima za djecu.
Azul Beach Resort Montenegro u Ulcinju sa 4* takođe je prilagodio cijene postojećoj strukturi gostiju pa su se cijene na nivou ali inclusive usluge kretale od 45 eura u maju, do 80 eura eura u julu i avgustu, po osobi.
Za sličnu cjenovnu politiku odlučili su se i u hotelu Korali Sutomore sa 3* gdje će cijena za all inclusive uslugu u periodu od juna do 10. septembra po osobi iznositi 45 eura.
Pored ovakve cjenovne politike, hoteli su se odlučili i za dodatne popuste za slučaj ranih bukinga što opet će uticati na ostvareni prihod.
Postavlja se pitanje na koji način se mogu nadomjestiti izgubljeni prihodi kako bi se ostvario zacrtani prihod od 65 odsto prihoda iz 2019. godine? Da li ova cjenovna politika koja je formirana prema tražnji sa tržišta regiona može generisati projektovani prihod od 700 miliona eura?
Očigledno je da će to biti “nemoguća misija”. Stoga, turistički sektor bi morao korisnije sagledati stanje i izvući pouke i već početi misliti o postsezoni, ali i o narednoj, kako bi na bilo koji način uspjeli ispeglati propuste koji su napravljeni upripremi.
