- Niko ne zna sigurno koja kompleksna hemija je pomerila vagu ovih izbora na Obaminu stranu, piše autor komentara i dodaje da je, po njegovom misljenju, većina Amerikanaca vjerovala da je Obama, kakve god da su mu mane, uložio najveći napor u rješavanje problema u zemlji u čemu ga je sputavala Republikanska partija.
Autor kritikuje izjavu republikanskog senatora Miča Mekonela koji je rekao da najvažnija stvar koju republikanci žele jeste da Obama ne dobije dugi mandat.
- Do danas smatram da je Mekonelova izjava zastrašujuća. Zamislite sve probleme s kojima smo se suočili u ovoj zemlji protekle četiri godine: od duga, do prilagođavanja globalizaciji, nezaposlenosti, do izazova klimatskih promena i terorizma, i onda razmotrite tu izjavu, piše komentator "Njujork tajmsa".
Po mišljenju autora, republikanci su izgubili zbog ciničnih stavova kao što je Mekonelov, zbog nedostatka novih ideja i velikog broja loših ideja - o imigraciji, klimi, o tome kako se otvaraju nova radna mjesta, o pobačaju i drugim društvenim pitanjima.
Republikanska partija treba zaista da se preispita i reformiše, piše autor ukazuje da ta stranka desnog centra treba da izadje na kraj s partijskom ekstremnom desnicom kojoj se udvarala pred izbore.
Mnogi Amerikanci su glasali bez velikog entuzijazma za bilo kojeg kandidata, ali većina kao da je govorila Obami: "Nijesi sve uradio kako treba prvi put, ali daćemo ti drugu šansu".
- Na neki način oni su ponovo glasali za nadu i promjenu, smatra autor.
Komentator ocjenjuje da je glasanje bilo više podrška Obaminom karakteru, nego njegovim programima ili inicijativama.
Zato je, navodi se u komentaru, Obamina pobjeda tako poražavajuća za republikance jer sa skoro osam odsto nezaposlenosti glasači su radije drugu šansu dali predsjedniku, nego prvu Mitu Romniju.
U drugom komentaru u istom listu navodi se da pobjeda Baraka Obame ne znači da se nacija ujedinila.
- Ponovni izbor predsjednika Obame nije znak da se podijeljena nacija konačno ujedinila na dan izbora, ali pokazuje jako odobravanje ekonomske politike u kojoj su naglašeni rast zapošljavanja, reforma zdravstva, povećanje poreza uz uravnoteženo smanjenje deficita, kao i umjerene politike o imigraciji, pobačaju i istopolnim brakovima, piše list.
Izbori su pokazali da su bogatiji Amerikanci podržavali Romnija, a siromašniji Obamu. Podjela medju glasačima ima i prema polu, uzrastu, rasi i vjeri.
Afroamerikanci i Hispanoamerikanci su velikom većinom glasali za Obamu, dok su bijelci glasali za Romnija. Romni je pobedio i među onima koji su protiv gej brakova, koji žele zabranu pobačaja ili koji su za masovnu deportaciju ilegalnih imigranata.
Ni jedan od tih stavova nije više većinski u Americi, navodi pisac komentara. Jednostavno nije uspjela Romnijeva strategija da okrivi Obamu za maltene sve, dok je smireno uvjeravao Amerikance da ima plan da smanji deficit bez povećanja poreza ili smanjenja zdravstvenog osiguranja, navodi autor.
Autor upozorava na slabosti izbornog sistema. To što se trka svela na mali broj glasača u relativno malom broju držva, nije dobro za izborni aparat zemlje koji toliko zavisi od loše zamišljenog i loše vodjenog sistema glasanja. Dodaje i da je neoprostivo što su se neke mašine za glasanje pokvarile, stvarajući zastoje tokom izbornog dana.
