Suđenje Andersu Brejviku, koji je priznao da je izveo napade je završeno, a presuda će biti izrečena 24. avgusta. I kada zvanično u sudu bude stavljena tačka na priču o najvećem zločinu u Norveškoj poslije Drugog svjetskog rata, to neće izbrisati posljedice koje je na norveško društvo ostavio Brejvikov čin.
Norvežani kažu da im je Brejvik oduzeo osećaj ušuškanosti u sigurnosti države blagostanja i ubjeđenje da ih državna granica štiti od spoljnog svijeta.
"Sada nam je jasno da više nismo izdvojeni od svijeta, već da smo dio njega, u dobru i zlu, a ovo je bilo svakako u zlu. Promijenile su se i okolnosti u pogledu bezbjednosti, ljudi se osjećaju nesigurnije, ima više paranoje i straha", kaže jedan od njih.
"Bili smo veoma naivni da živimo u dobroj zemlji, bili smo jako opušteni, nismo razmišljali o takvim stvarima, možda je to za nas bio podsjetnik da se i takve stvari dešavaju", dodaje jedna Norvežanka.
Psihijatar Fin Skuderud danas je terapeut mnogih svjedoka užasa na Utoji. Bio je i u krugu psihijatara iz koga su birani vještaci koji će procijeniti Brejvikovu uračunljivost. On smatra da postoji odgovornost sistema u kome je na prvi pogled sve idealno, a koji se ispostavio slijep da primijeti ljude koji su u njemu ne uspjevaju i kojima ideološki kontekst služi samo kao platforma kojom će izraziti bijes. Sa distance od godinu dana, Skuderud kaže da su ti događaji ipak bili otrežnjujući.
"Za Norvešku je to trauma, ali bez pretjerivanja, a ne bih htio da zvučim previše ponosno, mi imamo osećaj da smo sa tim izašli na kraj. Iste večeri kada se to desilo, premijer je pokazao da možemo da reagujemo, i to bez agresije. Rekao je: Više otvorenosti, više demokratije. Ovo je država blagostanja koja garantuje osnovnu bezbjednost. To je demokratija koja je dugo uspješno funkcionisala i to je bio važan test. Ali, isto smo se tako kao nacija podsjetili da oko nas ima puno agresije na šta mi nismo navikli. Nismo navikli na zlo. Zato mislim da je ovo važan podsjetnik da postoji puno agresije među ljudima koji se ne osjećaju dijelom ovog društva", objašnjava Skuderud.
Za Henrika Prisela, novinara "Verdes Ganga", najtiražnijeg dnevnog lista u Norveškoj, zastrašujuća je pomisao da svaki običan mladić može da postane terorista. Na pitanje kako se Brejvik dogodio Norveškoj, on objašnjava da se ta debata prije svega vodi kroz pitanje njegove uračunljivosti.
"Bilo bi utješno da se radi o ludom čovjeku, ali to opet rađa pitanje kako je postao takav. Ja vjerujem da je on prije proizvod svega što vidimo na internetu, nego norveškog društva, što nas ne amnestira od odgovornosti i potrebe da razgovramo zašto se to baš ovde dogodilo. Pratio sam suđenje i pogodilo me je to da je Breivik želio da to bude prije svega grandiozan događaj. On je prije toga pokušao da se okuša u biznisu, politici i bio je osrednji u svemu. Na kraju se sa 27 godina vratio da živi sa majkom, kada su mu svi poslovi propali. Zato mislim da ga nije vodila politička, već motivacija da bude čuven", kaže Prisel.
IZVOR: B92
