Novi Zakon o bankama koji će 1. januara stupiti na snagu, ali i podzakonski akti kojima će preciznije biti regulisana pitanja iz oblasti finansijske tehnologije, približiće ovaj segment crnogorskog tržišta evropskim standardima. Ovo predstavlja veliki izazov za banke, a posebno značajan je za tehnološke kompanije koje na domaćem tržištu vide šansu za kreiranje inovativnih fintech rješenja.
Iako potpuno digitalne banke već postoje kao oblik fintech poslovanja u svijetu, koncipirane tako da nemaju poslovnice i da pružaju usluge isključivo putem uređaja povezanih na internet, očekivati da nešto takvo zaživi ne samo u Crnoj Gori već i u Evropskoj uniji prilično je iracionalno uz postojeći pravni okvir koji je stvoren da bi obezbijedio sigurnost svih učensika u transakcijama.
Vrijeme pandemije pokazalo je da su banke donekle u mogućnosti da pružaju usluge na daljinu, ali s jedne strane postoje zakonska ograničenja za pojedine aktivnosti, kao što je identifikacija klijenta prilikom odobravanja kredita, koja se mora obaviti dolaskom u poslovnicu i davanjem identifikacionog dokumenta, a sa druge strane postoje i rizici ukoliko zaposleni banke pristupaju bankarskoj mreži od kuće, odnosno potreba da se radi na pojačanju zaštite sistema, što poslovanje čini složenijim i skupljim.
O ovim temama na petom okupljanju u zajedničkoj organizaciji govorili su predstavnici Sektora za kontrolu CBCG Nikola Bašanović i Božo Cvetkovski, kao i predstavnici ICT Cortexa Ivica Tatar iz kompanije Logate i Miloš Milošević iz kompanije Fleka.
Uticaj novog trenda sve vidljiviji
Tatar, čija kompanija je među prvima na domaćem tržištu počela da pruža tehnološka rješenja bankama, naglasio je da je primjetno postojanje novog trenda i da korisnici žele da imaju određene usluge, ali da taj proces podliježe regulaciji, odnosno da će novom regulativom ova pitanja biti obuhvaćena.
„Banke imaju želju, a i prateći trendove idu ka digitalizaciji. Digitalna transformacija podrazumijeva da klijent može većinu ili čak sve svoje potrebe i zahtjeve prema banci da realizuje kroz neku mobilnu aplikaciju, odnosno bez potrebe da se posjećuje poslovnica ili centrala banke“, istakao je Tatar.
Prema njegovim riječima cijeli ovaj proces kod banaka je usmjeren na to kako da kroz sve te digitalne kanale omoguće klijentima najbolji servis koji podrazumijeva ne nužno dolaženje u poslovnicu banke. „Sad je tu Centralna banka neko ko reguliše rad banaka i cijela zakonska regulativa je nešto što treba da se prilagodi tome“, istakao je on.
Tatar je ukazao i na potrebu banaka da u budućnosti sve intenzivnije traže IT kompanije partnere s kojima će raditi na razvoju inovativnih servisa, što za taj sektor otvara još veće šanse.
Fintech u centar sistema stavio korisnika
Milošević se osvrnuo na ograničenja koja postoje u ovom segmentu na domaćem tržištu, naglašavajući da je potrebno određeno vrijeme da se realizuju transakcije, tj. da druga strana dobije informaciju o tome da je transakcija prošla, što mnogo utiče na bankarski sistem koje se sada oslanja isključivo na kartičarstvo kao jedini način instant verifikacije da je neka transakcija realizovana na pravi način.
„Mislim da u tom segmentu ima dosta prostora, a to su pokazala iskustva iz inostranstva da se kod tzv. challenger banaka ili finansijskih institucija, fintechova dosta igra na mikroplaćanja. Ono što moramo da shvatimo je da su banke, kao takve, dosta trome zbog svog konzervativnog pristupa biznisu zato što su izuzetno strogo regulisane, što je nasljeđe koje imaju i zato što su dio velikih sistema“, kazao je on.
U ovaj prostor, kako dodaje, fintech kompanije uskaču kao dobri igrači koji su sposobni da na mnogo brži način obave neke digitalne servise u platnom prometu mopgu da budu jako interesantni krajnjim korisnicima.
„Ono što je fintech uradio, a što banka nikada nije uradila, jeste da je stavio korisnika u centar cijelog sistema, odnosno njegove potrebe i napravio servise koji su stvarno za njega“, ocijenio je Milošević.
Postojeći regulatorni okvir, odnosno Zakon o bankama, koji je u primjeni od 2008. u Crnoj Gori, sadrži sve stavke, odnosno određenja kako banka u našoj zemlji treba da posluje.
Potrebno usklađivanje s novijom direktivom EU
CBCG kao institucija koja ima ustavna ovlašćenja i odgovornosti da se bavi kontrolom poslovanja banaka obavlja nadzor nad primjenom zakona kojim se uređuje bankarsko poslovanje u Crnoj Gori.
Zakon o kreditnim institucijama sadrži određenja koja sadrži Direktiva 2015/2366 Evropske unije, što znači da on u potpunosti implementira propise EU.
Bašanović pojašnjava da to znači da smo mi na osnovu zakona o bankama, koji će biti u primjeni još dva mjeseca, transponovali direktivu iz 2006. godine.
„Transponovanjem direktive iz 2013. dolazimo na Bazel III, što znači da bazelski principi sadrže mnogo odgovornije i zahtjevnije kapitalne zahtjeve za banke i u dijelu likvidnosti. Pored toga što se mijenjaju kapitalni zahtjevi dolazimo i do novog principa korporativnog upravljanja u bankama i podiže se osnivački kapital za banke“, dodao je Bašanović.
Sve ovo je, kako poručuje, veoma važno da bi banka mogla da apsorbuje sve gubitke koji proizilaze iz savremenohg poslovanja ona mora da bude kapitalno jaka i adekvatno zaštićena.
„U ovom smislu priča o digitalnoj banci makar za sada na nivou EU nema smisla jer je teško kontrolisati i dati neku ocjenu sa aspekta regulatora“, istakao je Bašanović.
Akcenat na smanjenju rizika banaka
Za razvoj ove oblasti barijere se ne nalaze unutar postojećeg Zakona o bankama, već one proizilaze iz drugih propisa, odnosno kašnjenja u primjeni evropske regulative. Novim zakon će, kako najavljuje, obuhvatiti širi set pitanja.
„Istakao bih outsourcing, odnosno eksternalizaciju, gdje se uređuje čitav proces kada firme nude uslugu banci - od traženja dobavljača do realizacije ugovora i praćenja. Ovim ojačavamo poziciju bankama, naročito u situaciji ukoliko je pružalac usluge značajno veći od banke i banka nema moć da ispregovara dobre uslove za sebe i da na adekvatan način smanji rizike“, precizirao je on
Smjernice za eksternalizaciju, SCA regulatorni tehnički standardi (Secure Customer Authentication), smjernice ako se nešto desi da banka bude informisana bez odlaganja i smjernice za upravljanje rizicima informacionog sistema su identične za platne i za kreditne institucije, naglasio je Cvetkovski.
„U EU se uskoro očekuje usvajanje i u radnoj verziji je DORA (Digital Operational Resilience Act), koja će da „počupa“ sve djelove koji se tiču informacione sigurnosti – i iz PSD (Deirektiva o uslugama plaćanja) i iz Zakona o kreditnim institucijama i da stavi sve te teme u jedan lex specialis koji će biti regulativa na nivou EU. Dakle, ne direktiva koja se transponuje u domaće zakonodavstvo, već direktiva koja po datumu usvajanja kao takva važi na nivou čitave EU“, zaključio je on.
