Komisija je predstavila dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ubrzanja dekarbonizacije.
Taksonomija je u briselskom žargonu popis ekonomskih aktivnosti s kriterijumima uspješnosti po kojima se određuje doprinose li te aktivnosti ispunjavanju ekoloških ciljeva zacrtanih u Zelenom planu. Važnost te uredbe je u tome što će projekti koji zadovoljavaju kriterijume taksonomije imati povoljnije finansijske uslove.
Cilj je taksonomije EU-a usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti. Uvrštavanjem nuklearne energije i gasa u taksonomiju omogućiće povoljnije zajmove na finansijskim tržištima za projekte u tim djelatnostima.
U taksonomiju EU-a uvode se dodatne ekonomske djelatnosti iz energetskog sektora. Ispune li jasne i stroge uslove utvrđene u skladu s Uredbom o taksonomiji, određene djelatnosti u sektorima gasa i nuklearne energije mogu se smatrati prelaznim djelatnostima i dodati onima koje su već obuhvaćene prvim delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, koji se primjenjuje od 1. januara 2022., navodi Komisija.
Za djelatnosti u oba sektora uslov je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, za djelatnosti u sektoru nuklearne energije da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoline, a za djelatnosti u sektoru gasa da doprinose prelasku s uglja na obnovljive izvore energije.
“Današnji delegirani akt podrška je pravednoj tranziciji ekonomije Unije, most prema sistemu zelene energije iz obnovljivih izvora. Njime ćemo ubrzati privatna ulaganja koja su nam potrebna već u ovoj deceniji, povećati transparentnost i objavljivanje informacija, tako da ulagači mogu donositi utemeljene odluke i izbjeći manipulativni zeleni marketing”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
“Povećanje privatnih ulaganja u tranziciju preduslov je za ostvarenje naših klimatskih ciljeva. Utvrdili smo striktne uslove jer želimo olakšati finansijsku podršku tranziciji i napuštanju štetnih izvora energije kao što je ugalj. Osim toga, nastojimo povećati transparentnost tržišta i time ulagačima olakšati odlučivanje o ulaganjima u djelatnosti u sektorima gasa i nuklearne energije”, izjavila je povjerenica za financijske usluge Mairead McGuinness.
Dopunjeni delegirani akt o taksonomiji jedna je od najosjetljivijih odluka Evropske komisije. U nekoliko država članica postoji žestoki otpor da se nuklearna energija smatra zelenom, a dio je i protiv gasa s obzirom da je to fosilno gorivo.
Komisija je bila žestoko kritikovana i zbog činjenice što je nacrt ove uredbe objavila u zadnjim satima prošle godine. Prigovaralo joj se da je željela izbjeći žestoke reakcije jer je cijela Evropa bila u slavljeničkoj atmosferi dočeka Nove godine.
Evropski parlament i Vijeće (koji su Komisiji delegirali ovlast za donošenje ovog akta) imaju sada četiri mjeseca za provjeru dokumenta i, budu li to smatrali potrebnim, ulaganje prigovora, kao što je to bio slučaj i s ostalim delegiranim aktima na temelju Uredbe o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.
Obje institucije mogu zatražiti još dva mjeseca za provjeru. Vijeće može zaustaviti stupanje na snagu ovoga akta samo pojačanom kvalifikovanom većinom, što znači da je za to potrebnonajmanje 72 posto država članica (tj. najmanje 20 država članica) koje čine najmanje 65 posto stanovništva EU-a.
Evropski parlament može uložiti prigovor običnom većinom (tj. najmanje 353 zastupnika) na plenarnoj sjednici. Ni jedno ni drugo nije vjerovatno.
Uredba je neka vrsta kompromisa kako bi se zadovoljila, s jedne strane, Francuska, koja uveliko ovisi o nuklearnoj energiji te Njemačke, koja gasi svoje nuklearke, ali zbog toga joj prijeko potreban gas u prelaznom razdoblju.
Za izgradnju novih nuklearnih elektrana, projekti će morati dobiti građevinsku dozvolu prije 2045. godine. Radovi na produžavanju vijeka postojećih nuklearki moraju biti odobreni prije 2040. godine.
Što se tiče gasa, Komisija je odredila gornju granicu ispuštanja ugljien dioksida – manje od 100 grama po kilovat satu, a taj uslov ne zadovoljava nijedna od postojećih tehnologija gasnih elektrana. Stoga je određeno prelazno razdoblje pa će gasne elektrane koje dobiju dozvolu prije kraja 2030. moći ispuštati 270 grama ugljen dioksida po kilovat satu.
