Iz ministarstva su kazali za Portal Analitika da je ovim Zakonom uređena prodaja kulturnog dobra u privatnoj svojini, kroz pravo preče kupovine. Propisano je da država ima to pravo, te da je da vlasnik koji želi da kulturno dobro proda, dužan da ga prvo, preko Ministarstva kulture, ponudi državi. Takođe, odredbama istog Zakona propisano je da je vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra, dužan da odmah, a najkasnije u roku od osam dana, prijavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara svaku pravnu i fizičku promjenu na kulturnom dobru.
To se, sudeći po odgovorima Ministarstva kulture, nije desilo prilikom prepisa ranohrišćanskih crkava na Duklji.
-Imajući u vidu da je, kako navodite, u ovom slučaju riječ o prepisu parcele koja predstavlja integralni dio lokaliteta Duklja, napominjemo da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije informisana o tome. Na osnovu evidencije, ustanovljeno je da po predmetnom pitanju od strane MCP, takođe, nije bilo obraćanja ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara ni Ministarstvu kulture - konstatuju oni u odgovoru dostavljenom našem portalu.
ANALITIKA: Na koji način se vodi zaštita ovog dijela arheološkog lokaliteta Duklja? Da li je Ministarstvo kulture - Direktorat za kulturnu baštinu nadležno za odobravanje radova i prepisa koji su urađeni?
MINISTARSTVO: Kada je u pitanju zaštita ovog izuzetno značajnog arheološkog lokaliteta, sve aktivnosti u tom pravcu podliježu odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kojim su, između ostalog, regulisane i obaveze vlasnika i držalaca kulturnih dobara, ali i institucija sistema. Podsjećamo ovom prilikom i da najviši državni akt, Ustav Crne Gore, propisuje da država štiti kulturnu baštinu, a da su svi građani dužni da je čuvaju.
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, Ministarstvo kulture nije nadležno za, kako navodite, odobravanje radova, a naročito ne za prepise na koje ukazujete.
ANALITIKA: Da li je MCP SPC ili državni organ koji je izvršio prepis bio obavezan da konsultuje Ministarstvo kulture - Direktorat za kulturnu baštinu? Ako se MCP obraćala koji je bio stav Ministarstva kulture - Direktorata za kulturnu baštinu?
MINISTARSTVO: Konsultujući evidenciju nadležne Uprave za nekretnine, pomenuti prepis izvršen je još 2018. godine. Bez obzira na tu činjenicu, još jednom napominjemo da su nadležnosti Ministarstva kulture i institucija iz oblasti kulturne baštine, ali i obaveze i prava vlasnika i držalaca kulturnih dobara definisane Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Ovim Zakonom uređena je prodaja kulturnog dobra u privatnoj svojini, kroz pravo preče kupovine.
Propisano je da država ima to pravo, te da je da vlasnik koji želi da kulturno dobro proda, dužan da ga prvo, preko Ministarstva kulture, ponudi državi. Takođe, odredbama istog Zakona propisano je da je vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra, dužan da odmah, a najkasnije u roku od osam dana, prijavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara svaku pravnu i fizičku promjenu na kulturnom dobru. Imajući u vidu da je, kako navodite, u ovom slučaju riječ o prepisu parcele koja predstavlja integralni dio lokaliteta Duklja, napominjemo da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije informisana o tome. Na osnovu evidencije, ustanovljeno je da po predmetnom pitanju od strane MCP, takođe, nije bilo obraćanja ni Upravi za zaštitu kulturnih dobara ni Ministarstvu kulture.
ANALITIKA: Koji je vaš stav prema formulaciji da se u katastru ovaj dio arheološkog lokaliteta Duklja na kome se nalaze ranohrišćanske crkve vodi kao „neplodno zemljište”?
MINISTARSTVO: Formulacija „neplodno zemljište“ ne postoji u terminologiji kojom Ministarstvo kulture tretira Duklju, a to je - isključivo sa aspekta kulturne baštine. Podsjećamo, nekadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture Crne Gore na osnovu Zakona o zaštiti spomenika kulture i prirodnjačkih rijetkosti donio je 28. jula 1949. Rješenje, broj 496, da se čitav arheološki lokalitet Duklja stavi pod zaštitu države, a od 1961. godine upisan je u Registar nepokretnih spomenika kulture kao arheološki lokalitet od velikog značaja za upoznavanje naše prošlosti kako u kulturnom tako i u istorijskom pogledu. Dakle, naš stav je jasan i zasniva se na zakonom definisanoj formulaciji sa aspekta kulturne baštine, što je i ocijena najrelevantnijih ustanova iz te oblasti.
ANALITIKA: Da li je Ministarstvo kulture - Direktorat za kulturnu baštinu u saznanju koja se vrsta radova izvodi na arheološkom lokalitetu Duklja?
MINISTARSTVO: Napominjemo, kad god smo u posjedu saznanja da radnje na nekom kulturnom dobru nijesu u skladu sa odredbama Zakona o zaštititi kulturnih dobara, reagujemo odmah i u skladu sa svojim nadležnostima. U tom kontekstu, stručni tim nadležne Uprave za zaštitu kulturnih dobara izvršio je terenski obilazak još tokom marta i utvrdio devastacije na pojedinim lokacijama u okviru lokaliteta Duklja, te blagovremeno preduzeo sve radnje iz svojih nadležnosti.
Kada je riječ o planiranim aktivnostima na ovom lokalitetu, nastavak arheoloških istraživanja koje finansira Ministarstvo kulture predviđen je za - septembar.
Javnosti radi, podsjećamo i da samo pregled ključnih aktivnosti u prethodnim godinama ukazuje na posvećenost Ministarstva kulture, i institucija iz oblasti kulturne baštine, na zaštiti, prezentaciji i promociji, kako sveukupne kulturne baštine, tako i arheološkog lokaliteta Duklja, koji pripada najznačajnijim lokalitetima iz rimskog perioda u Crnoj Gori i šire. U prilog tome govori i činjenica da je Ministarstvo kulture, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za period 2012-2020, za aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje stanja, valorizaciju i prezentaciju ovog arheološkog lokaliteta izdvojilo preko 180.000 eura, što nije mala suma, imajući u vidu da se o arheološkom lokalitetu Duklja brine Glavni grad.
Ipak, cijeneći stanje lokaliteta i viševjekovnu zapuštenost, za potpuniji tretman ovog kulturnog dobra, prevashodno na planu valorizacije lokaliteta dominantno u turističke svrhe svjesni smo izazova, koji nijesu zanemarljivi ni za mnogo razvijenije države, ali i potrebe ulaganja dodatnih napora kako sa nacionalnog tako i lokalnog nivoa. Sa stučnog aspekta riječ je o kompleksnim aktivnostima koje zahtijevaju određenu vremensku toleranciju, kao i potrebu očuvanja kulturnih vrijednosti kroz savremeni pristup, zbog čega od 2016. godine na tom planu intenzivno sarađujemo sa Nacionalnim istraživačkim savjetom Italije (CNR). Kroz saradnju crnogorskih ustanova sa CNR sprovedena su arhivska istraživanja lokaliteta za preko 60% teritorije Duklje, odrađena geofizička istraživanja, izrađeni 3D modeli i animacije za reprezentativne objekte i svakako prepoznati elementi koje je u narednom periodu neophodno zajednički tretirati i sanirati.
U cilju dodatne promocije lokaliteta podržali smo i projekat Crnogorske kinoteke Putevima dukljanske baštine, odnosno snimanje dokumentarnog filma o antičkom gradu Duklji.
Takođe, kroz podršku Ministarstva inostranih poslova Italije, Ministarstva nauke Crne Gore, CNR i Istorijskog instituta realizuje se dvogodišnji projekat The Future of the Past: Study and enhancement of Doclea, Montenegro. Imajući u vidu potrebu kreiranja dugoročne strategije kao glavnog preduslova za kvalitetno upravljanje lokalitetom, Ministarstvo kulture je izdvojilo 20.000.00 eura i za izradu menadžment plana Duklje, koji će dati odgovore na ključna pitanja zaštite i upravljanja ovim arheološkim lokalitetom i unaprijediti saradnju svih relevantnih struktura, a pri tome će podaci od partnera iz Italije biti od velikog značaja.
Cijenimo da ćemo kroz ovu saradnju, i pored značajnih izazova, u kratkoročnom periodu postići željeni cilj, tj. formiranje arheološkog parka, kao uglednog primjera i za druge naše arheološke lokalitete. Dakle, evidentno je da se aktivnosti na lokalitetu Duklja odvijaju u kontinuitetu, a sve ovo ukazuje da Ministarstvo kulture ima jasan stav kada je u pitanju, zaštita, očuvanje i budućnost ovog značajnog arheološkog lokaliteta, ali i kada je u pitanju neprimjeren odnos, prema neprocjenjivim vrijednostima našeg identiteta.
ANALITIKA: Da li će Ministarstvo kulture - Direktorat za kulturnu baštinu preduzeti zakonom predviđene mjere da bi se obustavili navedeni prepisi i radovi, pod uslovom da nemaju dozvolu?
MINISTARSTVO: Još jednom podsjećamo da se kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne baštine od opšteg interesa, štite u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara i međunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo ili u čijem su vlasništvu, te bez obzira na njihov svjetovni ili vjerski karakter, što je slučaj i sa arheološkim lokalitetom Duklja. Dakle, zaštita kulturnih dobara je od javnog interesa i niko nema pravo da vrši bilo koju radnju kojom se može prouzrokovati šteta na kulturnom dobru.
Nećemo dozvoliti da dnevno-političke insinuacije i zloupotrebe kulturne baštine u te svrhe utiču na opredijeljenost Ministarstva kulture u strateškom cilju i ostvarivanju važne misije na zaštiti i očuvanju naslijeđenih identitetskih vrijednosti naše kulturne baštine. Ministarstvo kulture će, kao i do sada, preduzimati sve radnje sa aspekta svojih nadležnosti, u cilju zaštite ne samo ovog arheološkog lokaliteta, već sveukupne crnogorske kulturne baštine.
Kada je riječ o Duklji, ovom prilikom podsjećamo na nedavni vandalski čin oslikavanja trobojke kada je reakcija Ministarstva kulture, odnosno nacionalnih ustanova iz te oblasti, bila urgentna.
31
